-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 51, ožujak 2011. :: Iz knjižnica


Kako da učenje ne bude mučenje?

U velikom broju više ili manje korisnih i primjenjivih društvenih istraživanja izdvaja se specifično istraživanje Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Naslov istraživanja Privatne instrukcije – razvoj modela regulacije pojave u Republici Hrvatskoj istraživača dr. sc. B. Jokića i dr. sc. Z. Ristić Dedić, predstavljena u Školskim novinama (15. veljače 2011.), danas je posebno aktualna. Iz tog interesantnog istraživanja izdvojili bismo samo jednu pojedinost: ključni element potražnje hrvatskih učenika za privatnim instrukcijama leži u činjenici da učenici ne znaju kako učiti, te su instrukcije nalik gašenju požara, „krpanje rupa u znanju“. Drugim riječima: kada bi se u škole (a osobito osnovne) počeli uvoditi modeli uvođenja kompetencije „učiti kako učiti“, smanjila bi se potreba za instrukcijama.

Bez znanja za ovo istraživanje, ali s praktičnim uvidom u dotičnu problematiku, Gradska knjižnica Zadar je i u 2011. nastavila organizirati niz psiholoških radionica za mlade u Gradskoj knjižnici Zadar pod nazivom How Yes No (Kako da ne...). Organizatori radionica (Gradska knjižnica Zadar i Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru) već su na prvoj prošlogodišnjoj radionici o temi učenja uvidjeli da je najviše učenika došlo upravo na tu radionicu. Kasnijom evaluacijom radionica došlo se do zaključka da od ponuđenih tema mladi pokazuju najveći interes za temu učenja. Stoga je 17. siječnja 2011. započet ciklus od pet tjednih radionica za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole na teme: Kako prevladati poteškoće koncentracije?, Dobro planiranje – put do uspjeha, Strategija učenja i pamćenja, Kako savladati strah od ispitivanja?. Koliko su ovi i slični sadržaji prijeko potrebni, vidjelo se na prvoj radionici na kojoj se – umjesto predviđenih 30-ak učenika - pojavilo njih 86! Budući da je zbog grupnog rada broj polaznika radionice ograničen, umjesto jednog termina po radionici organizirala su se tri termina s grupama po 30 polaznika. Radionice su i ovaj put vodili studenti-volonteri.

Nakon pet tjedana provedena je evaluacija čiji su rezultati objavljeni na konferenciji za novinare u Gradskoj knjižnici Zadar 22. veljače 2011. godine. Radionice su predstavili Marta Cifrek-Kolarić (voditeljica projekta), prof. dr. sc. Anita Vulić Prtorić (voditeljica Katedre za kliničku psihologiju i Studentskog savjetovališta Sveučilišta u Zadru), mr. sc. Ivan Pehar (ravnatelj Gradske knjižnice Zadar) te studenti-volonteri i učenice-polaznice. Evaluacija je bila potvrda velikog odaziva mladih, čije se pohađanje radionica tijekom vremena nije osipalo. Prosječna ocjena zadovoljstva polaznika radionice bila je 4,5 („jako zadovoljan“). Učenici su kroz igru usvojili niz vrijednih sadržaja, koristeći pritom vježbe opuštanja, koncentracije i upoznavanja, crtanje kognitivnih mapa i dr. Upoznavanje novih osoba i druženje s vršnjacima bila je nuspojava na koju se nije primarno računalo, ali koja je pri evaluaciji također „isplivala“ na površinu kao jedan od najvažnijih razloga zašto bi radionice preporučili svojim vršnjacima. Polazeći od iznimne uspješnosti radionica za osnovnoškolce, na proljeće će se organizirati radionice za srednjoškolce.

Last, but not least: kako financirati ovaj hvalevrijedan projekt? Sve gore rečeno govori u prilog organizaciji novih radionica - stoga je sponzor bila Raiffeisenbank, na čemu su i knjižnica i Savjetovalište iznimno zahvalni. Ali sada je potrebno naći novog sponzora. Premda je Knjižnica zbog recesije privremeno obustavila rad svojih dviju dječjih klapa i svela troškove svojih kulturnih programa i nabave knjižnične građe na minimum, knjižnica će sama preuzeti financiranje - ukoliko se ne pojave sponzori. Stoga knjižnica postavlja pitanje: može li nekoliko tisuća kuna iz proračuna nekog grada, županije, Ministarstva ili komercijalnog sponzora odnijeti jezičac na vagi duhovne vrijednosti i korisnosti takvih sadržaja za mlade, za koje se svi zaklinjemo da su naša budućnost?

H. Novak
helena@gkzd.hr  

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-