-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 53, rujan 2011. :: Razgovarali smo


Gošća Središnje medicinske knjižnice – Pirjo Rajakiili

Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu već sedam godina u suradnji s tvrtkom Wolters Kluwer organizira stručni skup MICC – Medical Information Conference Croatia. Skup je multidisciplinaran te namijenjen liječnicima, knjižničarima i svima zainteresiranima za novosti iz područja medicinskih informacija.

Fotografija Pirjo Rajakiili; preuzeto s http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=541Ovogodišnji skup, s temom upravljanja znanjem, održan je 7. lipnja. Velika čast bila nam je kao pozvanu predavačicu ugostiti Pirjo Rajakiili, direktoricu Meilahti Campus Library Terkko, najveće finske medicinske knjižnice. Ta je knjižnica sastavnica Sveučilišta u Helsinkiju, jednoga od vodećih europskih sveučilišta, kojega pohađa oko 36 000 studenata i na kojemu djeluje oko 3900 znanstveno-nastavnog osoblja.

Meilahti Campus Library Terkko osnovana je 1965. godine kao središnja medicinska knjižnica Sveučilišta u Helsinkiju. Sastavnicom Medicinskoga fakulteta bila je od 1999. do 2009. godine, a 2010. godine postala je dijelom Helsinki University Library (HULib), neovisne jedinice Sveučilišta u Helsinkiju. Sveučilišni knjižnični sustav tvore četiri kampusne knjižnice, City Center, Kumpula, Meilahti i Viikki, kojima su pridruženi zajednički centralni servisi (nabava, digitalizacija, računovodstvo i sl.). Godišnji im proračun iznosi više od 23 milijuna eura, a za nabavu informacijskih izvora izdvajaju 4,7 milijuna eura godišnje.

Gospođa Rajakiili predstavila nam je poslovanje svoje knjižnice odgovorivši na naša pitanja:

1. Tko su korisnici Vaše knjižnice?

Korisnici knjižnice Terkko su studenti i nastavnici Sveučilišta u Helsinkiju, osoblje sveučilišne bolnice (HUCH) i svi drugi kojima je potrebna medicinska informacija. Svi oni mogu koristiti tiskane i elektroničke izvore u prostorima knjižnice (tzv. walk in use). Izvan knjižnice građu smiju iznositi samo članovi knjižnice, odnosno oni koji pripadaju Sveučilištu. Godišnje približno 140 000 korisnika fizički posjeti knjižnicu. Zgrada knjižnice izgrađena je 1998. godine. Prostire se na 3500 kvadratnih metara i nudi oko tisuću mjesta za rad i učenje. U prizemlju zgrade nalazi se centar za učenje kojeg studenti mogu neograničeno koristiti (24/7). U tom prostoru nalazi se 50 računala i određeni broj udžbenika i priručnika. Nije pod nadzorom stručnog osoblja, a studenti u centar ulaze pomoću svojih identifikacijskih iskaznica.

Sve naše usluge dostupne su, naravno, svim zaposlenicima i studentima Sveučilišta u Helsinkiju i na daljinu. Godišnje bilježimo više od dva milijuna posjeta našim mrežnim stranicama, pri čemu izdvajamo oko 700 000 jedinstvenih korisnika.

2. Što biste izdvojili kao najvažnije usluge Vaše knjižnice?

Najvažnije su one usluge koje podržavaju istraživački i klinički rad našega kampusa. Naša knjižnica najvećim je dijelom usmjerena razvoju usluga utemeljenih na novim tehnologijama. To su, primjerice, blogovi, wiki, usluge putem mobilnih telefona (Terkko Mobile), obavijesti o novostima (FeedNavigator), društvene mreže i slično. Važna nam je također i integracija dostupnih izvora, pa smo razvili sučelja za pristup časopisima i knjigama u e-obliku (JournalNavigator i BookNavigator) te alate poput SearchAdaptor koji omogućava pretraživanje različitih baza podataka.

Posebno bih istaknula bazu podataka MEDIC koju razvijamo i gradimo od 1978. godine. Ona sadržava bibliografske zapise radova finskih autora s područja medicine objavljenih isključivo na finskome jeziku. To je, ustvari, nacionalna medicinska bibliografija. Važnima nam se čine i servisi koji ukazuju na vidljivost Sveučilišta u Helsinkiju. Temelje se na bibliometrijskim pokazateljima. To su, primjerice, Scholar Chart (popis znanstvenika s područja medicine rangiranih po prosječnom broju objavljenih radova, citata, čimbeniku odjeka) ili Top Cited (popis najcitiranijih članaka autora sa Sveučilišta u Helisnkiju).

3. Koji su najvažniji informacijski izvori koje zajednički grade sve knjižnice u sveučilišnom sustavu?

To je zajednički online javno dostupni katalog knjižnične građe HELKA, zatim TUHTI – baza s objavljenim radovima proizišlim iz znanstvenih projekata Sveučilišta u Helsinkiju te HELDA – javno dostupni digitalni repozitorij s cjelovitim tekstovima objavljenih članaka, doktorskih radnji, materijala za učenje i sl.

4. Kako se financira takvo djelovanje Vaše knjižnice?

U financiranju sudjeluju svi kojima pružamo usluge: sveučilište, sveučilišna bolnica, Finsko liječničko društvo Duodecim. Sveučilišna bolnica, primjerice, podmiruje režijske troškove zgrade knjižnice u iznosu od približno 1 milijun eura. Naše su usluge, zauzvrat, svim djelatnicima bolnice besplatne.

5. Što mislite da je danas presudno u uspješnom djelovanju jedne medicinske knjižnice?

To su ponajprije kontakti s korisnicima i neprekidno učenje knjižničara. Da biste bili uspješni morate poznavati korisnike, a oni moraju znati da iza svega što koriste stoje knjižničari, njihovo znanje i vještine. Iznimno je važno da knjižničari imaju kontakte sa svojim kolegama iz drugih ustanova, da odlaze na stručne sastanke i konferencije i razmjenjuju iskustva. Dopustite mi da navedem jedan primjer. Godine 2004. proglašena sam najboljim ravnateljem na Sveučilištu u Helsinkiju. Kao nagradu dobila sam 42 000 eura. Za sve zaposlenike knjižnice organizirala sam trodnevni izlet u Norvešku kako bismo se međusobno bolje upoznali, a i susreli s norveškim kolegama. Ostatak novca utrošen je na financiranje sudjelovanja na stručnim konferencijama.

6. I za kraj: Vaša knjižnica započela je nedavno graditi zbirku Lux Humana. Po čemu je posebna ta zbirka?

To je zbirka beletristike, djela iz društveno-humanističkih znanosti, povijesti medicine i sl. Neobično za jednu medicinsku knjižnicu, ali namijenjena je našim studentima, bolesnicima i svima onima koji traže predah od svakodnevnih obveza i problema. Za osnivanje i namjenu te zbirke, koja sada već broji više od 2000 svezaka, dobili smo nagradu Finskog liječničkog društva Duodecim.

L. Škorić
lea.skoric@mef.hr

J. Petrak
petrak@mef.hr  
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-