-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


XII. godišnje savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima
Zagreb, 25. studenoga 2011.

Hrvatsko društvo za autorsko pravo je u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organiziralo XII. godišnje savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima, koje je održano 25. studenog 2011. godine u Zagrebu, u Kinodvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Vukovarskoj 78.

Savjetovanje je otvoreno pozdravnim govorima: mr. sc. Zrinke Vrabec Mojzeš, izaslanice Predsjednika Republike Hrvatske, zatim dr. Victora Nabhana, predsjednika Association Littéraire et Artistique Internationale (ALAI), mr. sc. Željka Topića, ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, prof. dr. Zorana Paraća, dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te prof. dr. Igora Glihe, predsjednika Hrvatskoga društva za autorsko pravo (HDAP-ALAI). Uvodni dio završen je tamburaškim nastupom učenika Glazbene škole Elly Bašić.

Prvo u nizu od tri pozvana izlaganja održao je dr. Victor Nabhan i posvetio ga 50. godišnjici Rimske konvencije i 15. godišnjici Ugovora o autorskom pravu (WCT) i Ugovora o izvedbama i fonogramima (WPPT). Istaknuo je činjenicu da su autorima Bernskom konvencijom osigurana isključiva prava, da je Rimska konvencija osigurala izvođačima naknadu, ali ne i moralna prava. Stoga Ugovor o izvedbama i fonogramima predstavlja značajan napredak štiteći moralna prava izvođača. Ti su ugovori doneseni na Diplomatskoj konferenciji u Ženevi 1996. godine, a sljedeća bi se trebala održati 2012. godine.

Drugo izlaganje pod naslovom Autorska djela nastala u radu na sveučilištu održala je dr. Romana Matanovac Vučković, viša asistentica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je da prema monističkom načelu pravo pripada u cijelosti autoru koji je djelo stvorio u radnom odnosu, a poslodavac mora sklopiti s autorom ugovor. Izložila je različitost prakse u pojedinim europskim zemljama jer po tom pitanju ne postoji pravna stečevina Europske unije. U Hrvatskoj poslodavac, ako želi, treba pisanim ugovorom steći pravo na djelo koje je zaposlenik stvorio u radnom odnosu. Osvijetlivši specifičnosti nastanka djela u akademskoj sredini, zaključila je da ako sveučilište nije u stanju upravljati stečenim pravima, tada je bolje da ona ostanu kod zaposlenika sveučilišta.

Veći dio Savjetovanja bio je posvećen pravnom aspektu digitalizacije. Prof. dr. Aleksandra Horvat, članica Odbora za autorsko pravo i druga pravna pitanja IFLA-e i članica EBLIDA/EGIL-a, održala je izlaganje Digitalizacija i knjižnice. Ovim izlaganjem prvi je put u Hrvatskoj na jednom pravnom forumu bilo jasno ukazano na poteškoće s kojima se susreću hrvatske, ali i svjetske knjižnice kada žele prići opsežnoj digitalizaciji građe koju posjeduju. Prof. Horvat decidirano je izrekla potrebu da bi naša knjižničarska zajednica, Ministarstvo kulture i pravna struka trebali osigurati knjižnicama, arhivima i drugim baštinskim ustanovama da digitaliziraju vrijedna, a još zaštićena autorska djela. Upozorila je da knjižnice nemaju pomagala pomoću kojih bi mogle brzo i učinkovito identificirati i pronaći autore tih brojnih djela. Naime, za digitalizaciju, kao akt reprodukcije i akt stavljanja na raspolaganje javnosti, potrebno je prethodno dopuštenje nositelja prava. Nije posve sigurno da će Direktiva o djelima siročadi, zamišljena kao pomoć knjižnicama i drugim javnim baštinskim ustanovama, doista stvoriti uvjete za opsežnu digitalizaciju pa se u EU razmišlja i o drugim mogućim rješenjima. Navela je pokušaje različitih zemalja da riješe to pitanje. Moguće rješenje kojim bi se izbjegao problem „djela siročadi“ je uvođenje tzv. proširene kolektivne licencije koju od šezdesetih primjenjuju skandinavske zemlje. No, moguće je i da država izda licenciju ustanovama koje žele digitalizirati baštinsku građu. Moguće je rješenje i uvođenje posebnog ograničenja ili iznimke od zaštite za knjižnice. Nacrt takvog Ugovora za knjižnice izradio je Odbor za autorsko pravo i druga pravna pitanja IFLA-e na temelju iskustava i stavova knjižničara. O tom je nacrtu raspravljao Stalni odbor za autorsko pravo i srodna prava WIPO-a u Ženevi upravo dan prije održavanja ovog savjetovanja.

Po završetku ovog izlaganja uslijedio je okrugli stol Izazovi digitalizacije na kojem su svoja iskustva u distribuciji različitih digitaliziranih autorskih djela iznijeli Paolo Sfeci, Hrvoje Hribar, Milan Majerović-Stilinović i Tomo Johannes in der Mühlen. Zaključeno je da bi Hrvatska izbjegla brojne poteškoće uvođenjem platforme za legalnu distribuciju glazbe. Naveden je primjer Francuske koja već 12 godina potiče takve platforme. Radionica u poslijepodnevnom dijelu skupa bila je posvećena privremenim mjerama u autorskom pravu. Skupu je kao i ranijih godina prisustvovalo stotinjak sudionika, a radovi su objavljeni u Zborniku Hrvatskog društva za autorsko pravo 11/12(2011).

D. Živković
dzivkovi@ffzg.hr  
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-