-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u inozemstvu


Posjet Gradskoj knjižnici Fier u Albaniji
Fier, Albanija, rujan 2011.

U rujnu 2011. godine, povodom predstavljanja prijevoda zbirke pjesama Poljubac zemlje hrvatskog književnika Fabijana Lovrića na albanski jezik, posjetili smo Gradsku knjižnica Fier u istoimenom gradu koji se nalazi u jugozapadnom dijelu Albanije. Fier ima nešto više od 82 000 stanovnika, a Gradska knjižnica Fier smještena je u višekatnoj zgradi u središnjem dijelu grada. Albanija, kao jedna neistražena zemlja koja se još uvijek oporavlja od vlasti Envera Hodže, ugodno iznenađuje svojom kulturnom djelatnošću. Naime, knjižnica u Fieru ima odjele kao i mnoge veće hrvatske knjižnice: odjel za odrasle, odjel periodike, čitaonicu, te dječji odjel koji je pravo dječje kreativno carstvo u kojemu su i zidovi oslikani u suradnji s djecom.

Djelatnici knjižnice su nas jako ugodno primili i proveli po knjižnici, a bitno je i da znaju engleski jezik, što nam je uvelike olakšalo komunikaciju. Po svemu sudeći, knjižnica i knjižničari su jako bitni sudionici svih kulturnih manifestacija u Fieru. Ono po čemu se knjižničarstvo u Albaniji razlikuje od hrvatskog jest to da djelatnici ne moraju biti visokoobrazovani da bi radili u knjižnici, odnosno studij knjižničarstva ne postoji. No, zato moraju položiti takozvani tečaj za knjižničare. Također, katalogizacija i klasifikacija se obavljaju jedino u Nacionalnoj knjižnici u Tirani, nakon čega ostale knjižnice trebaju preuzeti zapise. Gradska knjižnica Fier još uvijek nema automatizirano poslovanje, ali je u tijeku uvođenje elektronskog kataloga, što će im uvelike olakšati i ubrzati poslovanje. Knjižnicu su tijekom ovog događaja posjetili i književnici grada Fiera kao što su Nuri Pljaku, Petraq Kote i drugi. Posebni ponos Albanije je književnik Ismail Kadare, dobitnik prve Man Booker International Prize, koji je za njih heroj, a plakati s njegovim likom su izvješeni i u školama. Osim Gradske knjižnice Fier, posjetili smo i desetak kilometara udaljeni grad Apollonia, odnosno drevni grčki grad za vrijeme Ilirije. Apollonia je vrijedno arheološko nalazište s originalnim ostacima civilizacija iz ilirskog, grčkog, rimskog i srednjovjekovnog razdoblja. Među tim ostacima nalaze se i ostaci zidina knjižnice, koji svjedoče važnosti pisane riječi od davnih vremena.

Sve u svemu, knjižnična zajednica se i u Albaniji trudi ići naprijed i ne osvrtati se na teška vremena iza njih, a albansku gostoljubivost treba doživjeti.

G. Lovrić
gorica.lo@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-