-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Iz knjižnica


Projektna nastava

Težnja suvremene nastave znanja su utemeljenja na razumijevanju, ali i na praktičnoj utemeljenosti. Projektna nastava, kao jedan od oblika aktivnog  učenja, temelji se na istraživanju problema, rješavanju problema i prezentaciji konačnog produkta. Prednosti projektne nastave očituje se u samostalnom i suradničkom radu učenika gdje ih se potiče na aktivno učenje razmišljanjem i zaključivanjem, rješavanje postavljenih problema u svrhu razvoja sposobnosti poput opažanja, opisivanja, pisanog i usmenog izražavanja te praktičnog izvođenja radova. Na tragu toga, Isusovačka klasična gimnazija u Osijeku ima u svojoj kratkoj povijesti škole nekoliko velikih projekata. Zadnji projekt, koji je održan u ožujku 2011., osmišljen je, vođen i koordiniran iz školske knjižnice, koja je bila i centralno mjesto u samom projektu.

Projekt Japan – približimo istok svijeta istoku Hrvatske zamišljen je tako da se kroz niz kreativnih radionica i prezentacija obuhvate razni segmenti japanske kulture koji su na dan prezentacije projekta bili predstavljeni javnosti. Ideja za projekt potekla je od učenika škole koji su imali želju bolje upoznati kulturu i civilizaciju kako drevnog, tako i modernog Japana, te je predstaviti kroz različite oblike kreativnog izražavanja Učenici su se s voditeljima radionica pripremali tijekom nastavne godine, a od siječnja do ožujka te pripreme su bile intenzivne. Radionice su obuhvatile: manga crtanje, anima likove i izradu origamija, pad atomske bombe, dramski prikaz djela Sadako hoće živjeti, život i izgled gejši, tradicionalne borilačke vještine, ceremoniju čaja, japansku čajanu, gastronomiju, kulturu, život i vjeru u Japanu, japanski vrt i ukrašavanje te izradu tradicionalnih japanskih suvenira.

Projekt je održan 18. ožujka 2011. povodom Dana škole, a voditelji su projekta bili prof. Marija Klasić Petrović, školska knjižničarka, i prof. Alen Šimičić. U projektu su sudjelovali svi učenici i zaposlenici škole, a za izradu tradicionalnih kimona zadužena je bila Škola za tekstil, dizajn i primijenjenu umjetnost. Zbog iznenadne nesreće koja je zadesila Japan (potres i tsunami) neposredno prije projekta, projekt je još više privukao pozornost medija i javnosti, te je zabilježeno oko 2500 posjetitelja. Evaluacija je pokazala veliko zadovoljstvo svih sudionika i posjetitelja projekta.

Sam projekt zaživio je i izvan škole u suradnji s nekoliko institucija. U suradnji s udrugom Breza prilikom posjete japanskog veleposlanika Osijeku 30. ožujka 2011. prikazane su dvije radionice iz projekta (Ceremonija čaja i Salon ljepote). Dio projekta je prikazan i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 6. svibnja 2011. u sklopu organizacije humanitarnog koncerta Neka cijeli ovaj svijet kojim je prikupljana pomoć Japanu. U predvorju kazališta prikazana je radionica izrade origamija, izrade tradicionalnih japanskih frizura i prikaz gejša, te je upriličena cijela ceremonija čaja. I ovu ju manifestaciju posjetio japanski veleposlanik sa svojom suprugom te nas je pozvao na daljnju suradnju. Svoje je obećanje i ispunio pozvavši Isusovačku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Osijeku da svojim nastupom otvori Tjedan japanske kulture u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Na otvorenju je nekolicina učenica izvela tradicionalne japanske plesove u tradicionalnim kimonima uz pratnju taiko bubnjeva.

Projektna nastava, odnosno njen grupni oblik rada, omogućuje kvalitetnu interakciju između učenika, ali i ostalih sudionika odgojno-obrazovnog proces te otvorenu i dvosmjernu komunikaciju. Ona pridonosi stvaranju pozitivnih odnosa među učenicima te jača socijalne sposobnosti učenika, potiče snalaženje u novim situacijama te pridonosi stjecanju osnovnih znanja, iskustava i radnih navika. A koliko je takav oblik nastave popularan među samim učenicima govori i činjenica da je najčešće pitanje koje vam učenici postave čim završi projekt: “A što nam je tema za sljedeći projekt?“

M. Klasić Petrović
marija_klasic@yahoo.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-