-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Skupovi u zemlji


Stručni skup Dječja knjižnica dostupna svima
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak, 22. ožujka 2013.

Suzana Biglbauer
Komisija za knjižnične usluge za djecu i mlade

bsuzana@gskos.hr

Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak organizirali su stručni skup pod nazivom Dječja knjižnica dostupna svima u Knjižnici Medveščak u Zagrebu, 22. ožujka 2013. godine.

Skup se tematski bavio knjižničnim programima i uslugama za djecu i mlade s posebnim potrebama, uključujući one s teškoćama u razvoju, ali i one koji žive u specifičnim okolnostima ili su na bilo koji način deprivirani (djeca i mladi iz ruralnih i geografski udaljenih područja, na dugotrajnom liječenju u bolnicama, pripadnici nacionalnih manjina, oni koji žive u teškim socijalnim i ekonomskim prilikama itd.). Pored toga, sudionici su se posebno osvrnuli na probleme na koje knjižnice nailaze u osmišljavanju, planiranju i provođenju takvih usluga.

Uz uvodne govore održana su tri pozvana izlaganja: Jednaka prava za svu djecu: knjižnica kao informacijsko središte Mile Jelavić, pravobraniteljice za djecu, Dostupnost slovenskih knjižnica djeci i mladima: primjeri bolničkih pacijenata, zatvorenika i djece s poteškoćama u razvoju Polone Vilar, s Odsjeka za knjižničarstvo, informacijske znanosti i nakladništvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani te Pregled razvoja knjižničnih usluga i programa u Hrvatskoj na dobrobit djece i mladih koji ne mogu koristiti standardne knjižnične usluge Dunje Marije Gabriel, knjižničarske savjetnice iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo i Davorke Semenić-Premec, knjižničarke iz Knjižnice Novi Zagreb – Knjižnice Savski Gaj u sastavu Knjižnica grada Zagreba.

Osim pozvanih izlaganja održano je sedam prezentacija primjera dobre prakse iz narodnih knjižnica iz Bjelovara, Koprivnice, Pule, Siska, Zadra, Rijeke i Zagreba, te iz Hrvatske knjižnice za slijepe iz Zagreba. Posterima su se predstavile knjižnice iz Pule, Sesveta, Siska i Zagreba.

Na Skupu su predstavljeni rezultati istraživanja Usluge za podršku roditeljstvu i ranom razvoju u zajednici o tome koliko često roditelji čitaju djeci, a koje je 2012. godine za UNICEF provela profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ninoslava Pećnik te je najavljena nacionalna kampanja pod nazivom „Čitaj mi!“ za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja koju su pokrenuli Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskog knjižničarskog društva, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i Ured UNICEF-a u Hrvatskoj, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih.

Uvodno izlaganje Mile Jelavić o jednakim pravima za svu djecu i knjižnici kao informacijskom središtu, otvorilo je pitanje o nemogućnosti sve djece da ostvare svoja prava na isti način. U tome se smislu posebno ističu otoci kao mjesta gdje je do informacija teže doći i sve se više uviđa potreba za prepoznavanjem potencijala knjižnica kao pozitivnog, poticajnog i sigurnog mjesta značajnog za razvoj pismenosti, cjeloživotnog učenja te mjesta za kvalitetno provođenje vremena djece i mladih. Uvidom u stvarno stanje, nakon provedenog istraživanja o pravima djece na 22 otoka zaključuje se da u Hrvatskoj nemaju sva djeca jednak pristup knjižnici ni knjižničnim uslugama. Pravobraniteljica Jelavić predlaže kako poboljšati situaciju: potrebno je utvrditi zakonske akte koji se odnose na minimalne uvjete (prostor, kadrove, opremu); povećati društvenu i javnu potporu knjižnicama i knjižničarima; povećati financijsku potporu; intenzivirati suradnju knjižničara sa školama i lokalnom zajednicom te potaknuti izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava djece s posebnim potrebama.

Društvena isključenost i/ili uključenost djece i mladih s posebnim potrebama u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj prikazana je kroz anketno ispitivanje dostupnosti usluga, programa i građe namijenjene djeci i mladima s posebnim potrebama i kroz prikaz dosadašnjeg djelovanja objavljivanjem relevantnih međunarodnih smjernica za pojedine korisničke skupine i izvješća o skupovima, projektima te aktivnostima Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisije za čitanje HKD-a. Svrha je ovih aktivnosti poticanje knjižničara u RH na suradnju i razmjenu prilagođenih programa za podizanje kvalitete knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama a u svrhu njihove potpune integracije. Zaključno se predlaže: anketiranjem utvrditi potrebe lokalne zajednice; provoditi edukaciju, sustavno pratiti i vrednovati razvoj projekata/promjena; osmisliti više zajedničkih programa; poticati suradnju s gradskim uredima (lokalnom zajednicom); početi s izdavanje priručnika za rad s osobama s posebnim potrebama.

U izlaganju o dostupnosti knjižničnih usluga i programa za djecu i mlade s posebnim potrebama Polona Vilar prikazala je primjere iz slovenske prakse kojima se potiče kvaliteta života u bolničkim i kaznenim ustanovama, te u radu s djecom s teškoćama u razvoju. U središtu koncepta inkluzivnog odgoja i obrazovanja je dijete tj. mlada osoba, a razvojna dob i specifične potrebe predmnijevaju promišljenu i gotovo individualnu primjenu relevantnih IFLA-inih smjernica. Zbog nedostatka sustavnog djelovanja entuzijazam pojedinca glavni je pokretač u radu s ovim ranjivim skupinama korisnika. Moguća rješenja sadašnjih poteškoća u radu djecom i mladima Vilar prepoznaje u pažljivom odabiru građe pri oblikovanju zbirki (primjerice, građe lagane za čitanje), uključivanju osoba s posebnim potrebama u planiranje knjižničnih usluga, dodatnom obrazovanju knjižničara, sustavnom razmjenjivanju znanja i iskustava na stručnim skupovima, te većoj suradnji udruga, radnih grupa i centara za posebne korisničke skupine. Iz ovih uvodnih izlaganja vidljivo je da je u Hrvatskoj i Sloveniji slična situacija.

Primjeri dobre prakse kroz raznolike i maštovite aktivnosti i programe narodnih knjižnica (Bjelovar, Zagreb, Koprivnica, Pula, Zadar, Rijeka, Sesvete, Dubrava, Zagreb, Sisak, Pula) pokazuju da upravo entuzijazam pojedinaca i ustanova razvija duh suradnje i nadvladava strah od drugačijeg. Osviješten je sadržaj pojmova kao što su: dostupnost, pristupačnost, otvorenost, zajedništvo, interakcija, integracija i sl. postizanjem zajedničkih ciljeva, primjerice: dostupnost informacija, pristup obrazovanju i lakšoj mogućnosti zapošljavanja kroz cjeloživotno učenje, kvalitetnija organizacija slobodnog vremena, poticanje čitanja, socijalna inkluzija, razbijanje predrasuda, zastupanje kulturnih i inih različitosti, ublažavanje digitalnog jaza između urbanih i ruralnih sredina, aktivno uključivanje u društveni i kulturni život zajednice radi podizanja kvalitete života.

Zaključeno je da je za izgradnju i razvoj sustavnog nacionalnog djelovanja narodnih knjižnica s ciljem postizanja kvalitetnije dostupnosti knjižnica djeci i mladima potrebno:

1. prepoznavanje potreba korisničkih skupina;
2. osiguravanje javne prepoznatljivosti knjižnica;
3. osvješćivanje i senzibiliziranje javnosti za probleme osoba s posebnim potrebama;
4. sustavno djelovanje uz entuzijazam pojedinaca i ustanova (lokalno i nacionalno);
5. suradnja i koordinacija razmjene znanja i iskustava;
6. sustavna edukacija (formalna i neformalna);
7. osiguravanje sredstava iz proračuna (oprema, prostor, kadrovi).

Skup je bio izuzetno produktivan: stotinu i šest sudionika nazočilo je poučnim, praktičnim i vrlo zanimljivim izlaganjima. Kao najvažnije bi se moglo istaknuti da je pokazan veliki interes za razvijanje posebnih knjižničnih usluga za društveno marginalizirane skupine, kao i entuzijazam u radu dječjih knjižničara iz cijele Hrvatske.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-