-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Iz rada HKD-a i regionalnih društava


Djelovanje Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva i suradnja s IFLA-inom Sekcijom knjižnica za djecu i mladež

Dajana Brunac
Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, Gradska knjižnica Zadar

dajana@gkzd.hr

Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež osnovana je 1999. godine u okviru Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva na poticaj Ivanke Stričević, u to vrijeme djelatnice Knjižnice Medveščak, koja je osmislila plan i program Komisije i u suradnji s Helom Čičko, tada koordinatoricom Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice u Zagrebu, započela mnogobrojne programe i aktivnosti koje su zajednicu dječjih knjižničara učinile prepoznatljivom u hrvatskim i svjetskim okvirima. Članice Komisije odabrane su iz narodnih knjižnica različitih dijelova Hrvatske, kako bi donijele iskustva iz matičnih ustanova i specifičnosti okruženja u kojima djeluju.

Komisiji je cilj praćenje zbivanja u području knjižničnih usluga i programa za djecu i mladež u Hrvatskoj i svijetu, sudjelovanje u radu svih stručnih tijela i skupina stručnjaka koji utječu na razvoj dječjih knjižnica, u svrhu unapređivanja službi, usluga i programa namijenjenih djeci i mladeži u narodnim knjižnicama. Također, Komisija surađuje s drugim komisijama i sekcijama koje djeluju u HKD-u.

Jedna od kontinuiranih aktivnosti Komisije je organiziranje godišnjega stručnog skupa u suradnji s Knjižnicom Medveščak. Pozvanim izlaganjima domaćih i inozemnih stručnjaka te primjerima dobre prakse predstavljaju se usluge i programi za djecu i mlade u skladu s temom skupa, prezentiraju inovacije i iskustva, potiče suradnja te daju smjernice za budući rad. Od početka održavanja do danas skup se bavi uslugama za sve dobne skupine korisnika, od beba i djece rane dobi do roditelja te programima poticanja čitanja, novim tehnologijama i pismenostima 21. stoljeća.

Svake godine članice Komisije izrađuju Listu dobrih knjiga (http://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/publikacije/) objavljenih u Hrvatskoj, pri čemu su zastupljeni hrvatski i strani autori. Biraju se slikovnice, knjige za djecu, knjige za mlade i stručna literatura za roditelje u okviru deset kategorija, počevši od slikovnica za bebe i djecu rane dobi. Lista se objavljuje na mrežnoj stranici HKD-a i predstavlja u medijima, a knjižničari je mogu upotrebljavati kao smjernicu za preporuke u radu s korisnicima, nabavi građe ili za programe poticanja čitanja poput čitateljskih klubova. Mrežna stranica Komisije redovito se nadopunjava stručnim sadržajima, a broj posjetitelja najbolji je pokazatelj da ispunjava svoju svrhu. Osim Liste dobrih knjiga obnavljaju se popisi zanimljivih mrežnih stranica, CD-ROM-ova i zvučnih knjiga, a započelo se i s izradom liste preporuka stripova za djecu i mlade.

Komisija sudjeluje u programu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara; njezine članice realiziraju dvije radionice: Rad s djecom i mladima u narodnim i školskim knjižnicama i Uvođenje i razvijanje usluga za bebe, djecu rane dobi i njihove roditelje u narodnim knjižnicama.

Promicanje čitanja u ranoj dobi jedna je od stalnih aktivnosti Komisije. Po uzoru na talijanski program Nati per leggere i engleski Born to Read, 2004. je godine pokrenut projekt Čitajmo im od najranije dobi koji se provodio u nekoliko hrvatskih gradova. Ove je godine pokrenuta kampanja Čitaj mi!, prva nacionalna kampanja, posvećena poticanju čitanja naglas djeci od rođenja. Komisija je kampanju osmislila u suradnji s drugim institucijama, a započela je i organizaciju projekta Čitanje naglas.

Važan čimbenik u radu Komisije i njezinoj prepoznatljivosti u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici kontinuirana je suradnja s IFLA-inom Sekcijom za djecu i mladež (Libraries for Children and Young Adults Section) u čijem su Stručnom odboru (Standing Committee) i članice Komisije (Ivanka Stričević kao tajnica Sekcije od 2001. do 2003., zatim kao predsjednica Sekcije u dva mandata od 2003. do 2007., Verena Tibljaš kao članica od 2007. do 2011. i Dajana Brunac kao članica od 2011. do danas).

Uloga je Sekcije omogućavanje dostupnosti knjižničnih usluga djeci i mladima cijeloga svijeta, te promicanje čitanja, kao i promicanje međunarodne suradnje u području knjižničnih usluga za djecu i mlade. Glavne aktivnosti Sekcije jesu razmjena iskustava, edukacija, osposobljavanje i istraživanje u svim aspektima rada te suradnja s drugim IFLA-inim sekcijama i međunarodnim udrugama kao što su International Reading Association (IRA), International Board on Books for Young People (IBBY) i druge.

Suradnja Komisije i IFLA-ine Sekcije realizira se dvosmjerno: kontinuiranim informiranjem knjižničara u Hrvatskoj o radu IFLA-e te u informiranju članova Sekcije o hrvatskom knjižničarstvu za djecu i mlade. Komisija je zaslužna za prijevod IFLA-inog dokumenta – Izjava o djeci i internetu te za prijevod triju IFLA-inih Smjernica (Smjernice za knjižnične usluge za djecu, Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi te Smjernice za knjižnične usluge za mladež, u kojima su programi za mlade riječke i zadarske knjižnice navedeni kao primjeri dobre prakse zajedno s drugim programima iz cijeloga svijeta).

Sekcija organizira i provodi mnogobrojne programe u koje se mogu uključiti sve knjižnice na međunarodnoj razini. Opće informacije o projektima dostupne su na mrežnoj stranici http://www.ifla.org/libraries-for-children-and-ya/projects. Projektu Sister Libraries cilj je izgradnja partnerstva, razmjena mišljenja i iskustava, suradnja i razvijanje zajedničkih programa za djecu i mlade, a do sada je uključeno 48 zemalja. Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež sudjeluje u projektu The World Through Picture Books čiji je cilj kreiranje liste najkvalitetnijih slikovnica iz zemalja cijelog svijeta po izboru knjižničara, u svrhu promoviranja jezika, kulture i izdavaštva za djecu i nabave knjiga iz drugih zemalja.

Pri formiranju liste najkvalitetnijih slikovnica iz zemalja cijelog svijeta članice Komisije HKD-a odabrale su deset slikovnica hrvatskih autora dostupnih na tržištu za djecu u dobi do 11 godina, čija se kvaliteta procjenjuje uspješnim prožimanjem teksta i ilustracija te odgovarajućim tehničkim karakteristikama (primjerice, veličinom i primjerenošću slova, kvalitetom papira i dr.). K tome, slikovnice trebaju nositi pozitivnu poruku.

U projekt je uključeno više od trideset zemalja. U suradnji s izdavačima koji su ih distribuirali, odabrane slikovnice predstavljene su na izložbi u sklopu IFLA-ine godišnje konferencije u Helsinkiju (slika) te na izložbama u knjižnicama Engleske, Japana i Francuske.

Na ovogodišnjoj IFLA-inoj konferenciji u Singapuru članica Komisije predstavit će programe za bebe i djecu rane dobi koji se provode u hrvatskim knjižnicama.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-