-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 59, lipanj 2013. :: Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara


Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama: radionica CSSU-a Alke Stropnik i Dajane Brunac
Gradska knjižnica Zadar, 19. studenog 2012.

*** zbog tehničkih problema ovaj članak nije objavljen u prethodnome broju, glavna urednica se ispričava autorici i čitateljima

 

Nada Radman
Gradska knjižnica Zadar

nada.radman@gkzd.hr

Mladi sve manje čitaju! Kako lektiru učiniti zanimljivijom? Sve slabija kultura čitanja! Roditelji, čitajte svojoj djeci! Ispodprosječni rezultati čitalačke pismenosti hrvatskih 15-godišnjaka! – tek su neki od naslova koji se često mogu pronaći u tiskovinama i na internetskim portalima, ili teme o kojima se može čuti u tv-emisijama i radijskim, svakodnevnim razgovorima i dr.

Kako se knjižnice nose s ovim problemom, odnosno koje bi vještine knjižničari trebali imati (i koristiti) za rad s djecom i mladima, kako kreirati programe i usluge za njih i s njima te kako formirati knjižnične zbirke koje će djeca i mladi rado koristiti – osnovna su pitanja koja su činila okosnicu predavanja/radionice Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama.

Radionicu za knjižničare spomenutih tipova knjižnica zajednički su organizirali Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara i Gradska knjižnica Zadar, u kojoj je 19. studenoga 2012. i održana. Voditeljice radionice bile su Alka Stropnik iz Knjižnice Medveščak KGZ-a i Dajana Brunac iz Gradske knjižnice Zadar, istaknute stručnjakinje u radu s djecom i mladima, osobito praktičnom. Obje predavačice već dugi niz godina rade na odjelima za djecu i mlade svojih matičnih ustanova. Uz to, obje su aktivne članice domaćih stručnih i interdisciplinarnih udruženja (Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, Hrvatskog čitateljskog društva), međunarodnih stručnih tijela – Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za djecu i mlade (D. Brunac) i Međunarodnog udruženja igroteka – International Toy Library Association (A. Stropnik), te aktivne sudionice ili predavačice na brojnim domaćim i stručnim skupovima.

Spomenute reference, ali i činjenica da je radionica bila namijenjena kolegama iz prakse, tj. knjižničarima koji rade na dječjim ili mješovitim odjelima narodnih knjižnica te školskim knjižničarima, zasigurno su pridonijele postavljanju sadržajne strukture ove radionice u kojoj su se na vrlo zanimljiv i dinamičan način nadopunjavala teorijska uporišta i najnovija stručna saznanja s primjerima dobre prakse iz hrvatskih i inozemnih knjižnica. Polaznici su se tako mogli upoznati s konkretnim programima i uslugama drugih knjižnica koje bi u ponešto prilagođenom obliku mogli primijeniti u svojim uvjetima: od uređenja prostora, formiranja kvalitetnih knjižničnih zbirki, prisutnosti na društvenim mrežama i korištenja novih tehnologija pri čemu se može primijeniti načelo S njima, a ne samo za njih, suradnje sa sestrinskim knjižnicama uključivanjem u projekt Sister Libraries for Children's and Young Adult's Reading i dr.

Za vrijeme radionice polaznici su sudjelovali u rješavanju brojnih kreativnih zadataka. Podijeljeni u grupe, igrali su književni kviz, slabijom rukom vizualno predočavali pročitanu priču, izrađivali plakat za neki zamišljeni projekt te ga potom predstavljali, itd. Knjižničari su se tako mogli poistovjetiti sa svojim mladim korisnicima i sami doživjeti kreativni poticaj zanimljive i zabavne atmosfere jedne edukativne radionice. Voditeljice su na kraju uputile jasnu poruku polaznicima da je temeljni cilj svakog kreativnog rada s djecom i mladima u knjižnicama poticanje čitanja te da svaka takva radionica treba imati podlogu u književnome ili nekom drugom tekstu!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-