-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Skupovi u zemlji


Četvrta konferencija Digitalni dokument & društvo (4th conference Digital Document & Society)
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 29. – 30. travnja 2013.

Marko Rimac, marimac@ffzg.hr
Jelena Sabljak
, jsabljak@ffzg.hr
Iva Barković, ibarkovi@ffzg.hr
Filozofski fakultet u Zagrebu

 

U konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta 29. i 30. travnja održana je četvrta konferencija pod nazivom Digitalni dokument i društvo. Od 2006. godine konferencija Digitalni dokument i društvo posvećena je osvjetljavanju ekonomskih i društvenih dimenzija koncepta „digitalnog dokumenta“. Cilj četvrte konferencije održane u Zagrebu bio je proučiti razvoj ovog područja u skladu sa socio-tehnološkim razvojem weba, a fokus konferencije bio je na raznolikosti u funkciji posredovanja koja povezuje korisnike i izvore u raznolikim kontekstima (sveučilišta, baštinske institucije itd.). U sklopu konferencije održano je 18 predavanja od kojih sedam na engleskom, a ostala na francuskom jeziku.

Program je otvoren predavanjem O diverzifikaciji funkcije medijacije (About Diversifying the Mediation Function) Michaela Bucklanda sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji. Predavanje je obuhvatilo povijesne i teorijske aspekte posredovanja (medijacije) između dokumenata, ljudi i dokumenata te dokumenata samih. U prvome dijelu bavio se povijesnim razvojem migracije dokumenata iz formata u format i tehnologijama koje su uključene u razvoj. Dio ove podteme posvetio je usporedbi različitih tehnologija koje se koriste za multiplikaciju dokumenata. U drugome dijelu predavanja bavio se opisivanjem trenutne situacije u razvoju tehnologija koje se koriste u analizi dokumenata, skladištenju, manipulaciji i sl. Usporedio je različite tehnike za masovno pohranjivanje i dohvat dokumenata i utjecaj tehnologije na migraciju dokumenata. U posljednjem dijelu govorio je o budućim mogućnostima u radu s dokumentima i očuvanju konverzijom.

Tomislav Ivanjko održao je predavanje na temu Korištenje folksonomija u svrhu poboljšanja organizacije i menadžmenta znanja u kojem je predstavio istraživanje folksonomija koje je napravio u suradnji s profesoricama Mihaelom Banek Zoricom i Sonjom Špiranec. Naglasak predavanja bio je na uporabi folksonomija u kontekstu organizacije znanja te upravljanja ili menadžmenta znanja, posebice u kontekstu poduzeća 2.0.

Profesor Michael Buckland održao je i predavanje na temu Bilješke urednika: studija u promijenjenom posredovanju s fokusom na promjeni procesa vođenja i objavljivanja bilješki urednika dokumentarnih izdanja. Naglasio je potrebu da se bilješke urednika digitaliziraju i objave na internetu te je u sklopu toga predstavljen projekt editorsnotes.org – mrežno orijentiran alat čija je svrha bilježenje, organiziranje, očuvanje i omogućavanje slobodnog pristupa istraživačkim bilješkama, s posebnim naglaskom na potrebama dokumentarnih uredničkih projekata, arhiva i posebnih knjižničnih zbirki.

U predavanju Vrednovanje zadovoljstva korisnika putem sistema za e-učenje zasnovanog na dijalogu, znanstveni je novak Vanja Slavuj predstavio sistem DOCTUS (razvijen na Sveučilištu u Rijeci) te proveo procjenu zadovoljstva korisnika. Evaluacijom se nastojalo prikupiti informacije o mjerenju iskoristivosti sistema putem uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija i procesa učenja te je zaključak da na iskoristivost sustava utječu faktori poput sadržaja, tehnologije, dizajna i korisnika. Razvijen je mjerljivi element korisničkog zadovoljstva, potvrđene su pouzdanost i ispravnost sistema te se i dalje treba nastaviti istraživati.

Profesorice s Katedre za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ana Barbarić i Ivana Hebrang Grgić, provele su analizu s ciljem prepoznavanja citatnog obrasca u diplomskim radovima studenata bibliotekarstva pohranjenih u digitalni arhiv Filozofskog fakulteta (Darhiv) te rezultate predstavile u predavanju Diplomske radnje studenata bibliotekarstva kao digitalni dokumenti: citatna analiza. Citatnom analizom su zbrojeni i poredani dokumenti i autori citirani u bibliografijama te je rezultat istraživanja baza za buduću studiju. Rezultati ankete su namijenjeni trima grupama – knjižničarima koji će dobiti uvid u nedostatak literature za pojedine teme, profesorima za usmjeravanje studenata u budućem mentorstvu i studentima koji mogu vidjeti kako teze moraju izgledati, ali i koje teme su već obrađene.

Posljednje predavanje na konferenciji je održao Vincent Mabillot sa Sveučilišta Lumière u Lyonu na temu Web galaksija je postala jednolična (Et la galaxie web devint plate). Tema predavanja bila je web galaksija koja je dinamična, sveobuhvatna i dostupna jednim dodirom. Mabillot je prikazao potrebe korisnika kroz povijesni razvoj HTML-a i dinamiku weba koji treba biti lako i stalno dostupan. Osvrnuo se i na „utopiju publikacija mnoštva“ čiji je najočitiji loš primjer Wikipedija, te na društvene mreže kao primjere potpune personalizacije na internetu. Završetak izlaganja Mabillot je posvetio povratku povratku distinktivnom webu koji bi se mogao prikazati posebnim dizajnom analognih uređaja.

Teme konferencije varirale su od projekata do analiza i istraživanja. Iako većina predavanja na francuskom jeziku nije pružila otvorenost i dostupnost kojima se težilo, ipak je ostvaren fokus konferencije u analizama koje su obradile korisničko zadovoljstvo.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-