-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Iz rada HKD-a i regionalnih društava


HKD: Komisija za državne informacije i službene publikacije

Irena Pilaš
predsjednica Komisije

irena.pilas@nsk.hr

 

Osnovni cilj rada Komisije za državne informacije i službene publikacije HKD-a je osiguravanje prava na univerzalnu slobodu i dostupnost informacija o državnoj politici i njezinim aktivnostima. Omogućavanje slobodnog pristupa državnim informacijama i službenim publikacijama u nekim državama ima dugu tradiciju. Prvi takav pravni akt usvojen je još 1766. godine u Švedskoj pod naslovom Akt o slobodi objavljivanja i pravu na pristup službenim dokumentima. Također, u Sjedinjenim Američkim Državama još u 19. stoljeću donesen je program depozitarnih knjižnica koje su omogućile dostupnost službenih publikacija. Tada je osnovana i prva mreža takvih knjižnica. U Republici Hrvatskoj veliki broj knjižnica posjeduje službene publikacije u svojem fondu ili su depozitori međunarodnih izdavača službenih publikacija.

Zacrtani pravci rada Komisije u skladu su s predviđenim zadacima i ciljevima koje je postavila Strategija javnog zagovaranja knjižnicazagovarati slobodan pristup informacijama, s naglaskom na službene publikacije i državne informacije te promovirati i strategije Republike Hrvatske vezane za informiranje korisnika o Europskoj uniji i promjena do kojih dolazi s članstvom u Uniji.

Komisija za državne informacije i službene publikacije pri Hrvatskom knjižničarskom društvu osnovana je 1993. godine, a od 1998. godine djeluje u okviru Sekcije za specijalne knjižnice. Komisija kontinuirano radi na povezivanju knjižničara, informacijskih specijalista i državnih tijela kao izdavača – s namjerom promicanja suradnje između izdavača i korisnika službenih publikacija. Komisiju ujedno zanima, a sukladno IFLA-nim uputstvima, i parlamentarno knjižničarstvo kao značajan oblik informacijske djelatnosti državnih tijela. Komisija je također usmjerena i na zajednicu knjižnica koje su sastavni dio i rade u sastavu tijela javne vlasti.

Članovi Komisije aktivno su sudjelovali u izradi prijedloga Zakona o knjižnicama gdje su posebno doprinijeli pri definiranju pojmova kao što su službeni informacijski izvor i službeno tijelo, te u poglavljima o obveznom primjerku, o nacionalnoj bibliografiji službenih publikacija i poglavlju o zaštiti ove vrste publikacija kao jednom od prioriteta u zaštiti pisane nacionalne baštine.

Članovi Komisije za državne informacije i službene publikacije aktivno sudjeluju u radu HKD-a, na skupštinama, okruglim stolovima i stručnim skupovima. Prema svojim područjima djelovanja i rada u različitim tipovima knjižnica, sudjeluju u realizaciji nacionalnih i međunarodnih aktivnosti i programa, te usmjeravaju svoje djelovanje prema napucima koji im dolaze iz međunarodne suradnje a prvenstveno Europske unije. Prema podacima još od 2004. godine na skupštinama HKD-a i drugim stručnim skupovima članovi Komisije počeli su podučavati o vrednovanju digitalnih zbirki i dostupnosti službenih. Od samog početka Komisija sudjeluje u organizaciji i realizaciji Dana specijalnoga knjižničarstva, naknadno pretvorenog u Dane specijalnih i visokoškolskih knjižnica, promovirajući ovaj važan oblik specijalnoga knjižničarstva, ne samo za visokoškolske knjižnice već i za sveukupnu znanstvenu zajednicu.

Prošle je godine uspostavljena i nova aktivnost: stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Službene publikacije i državne informacije u knjižnicama Republike Hrvatske. Prvi skup održan je u Puli u Gradskoj knjižnici i čitaonici 24. i 25. svibnja 2012. godine gdje su uz pozvane goste s izlaganjima sudjelovale brojne članice Komisije. Želja je organizatora (NSK, Gradska knjižnica i čitaonica Pula) da ovaj skup – prvi u nizu – preraste u tradicionalan skup koji će se održavati svake dvije godine s ciljem da bude mjesto okupljanja knjižničara ali i drugih informacijskih stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, a napose regije koja nas okružuje kako bismo mogli razmijeniti iskustva, znanja i nove načine rada a u svrhu što boljeg informiranja naših korisnika.

Službene publikacije su informacijski izuzetno vrijedna građa, koja tematski i sadržajno obuhvaća veliki broj područja. Također, važno je naglasiti i sudjelovanje članova Komisije u radu skupova u Hrvatskoj i regiji s izlaganjima o značaju službenih publikacija i zastupljenosti navedene građe u knjižnicama, o službenim publikacijama s aspekta obveznog primjerka ili o elektroničkoj dostupnosti službenih publikacija (e-publikacije).

 

Službeni informacijski izvori Republike Hrvatske i Europske unije

Hrvatska je još na temelju zahtjeva za članstvo u EU-u pristupila izradi potrebnih dokumenata i strategija. Jedna od bitnih strategija vezanih uz djelovanje knjižnica i pravovremeno upoznavanje knjižničara i dopunu njihovih potrebitih znanja kako bi mogli upoznati i informirati svoje korisnike bila je Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama. Kako je osnovni cilj informacijske politike Unije informirati građane o politikama, institucijama i njihovom djelovanju i dokumentima, te im približiti postupke donošenja odluka u Europskoj uniji, Europska unija uspostavila je mrežu informacijskih kanala u državama članicama i državama kandidatkinjama. Važno je naglasiti i djelovanje mreže europskih dokumentacijskih centara. Izuzetno važnu ulogu pri informiranju o EU-u putem distribucije svojih publikacija u tiskanom i elektroničkom izdanju ima Ured za službene publikacije. Hrvatska je još kao država kandidatkinja, pristupila prevođenju i distribuiranju potrebite literature i službenih publikacija. Građani Republike Hrvatske mogu se informirati o novostima o Europskoj uniji na velikom broju mjesta, no, preporučeni izvori koji se nude uglavnom se odnose na službene informacijske izvore koje izdaju državna tijela, Vlada RH i Hrvatski sabor, a najviše informacija i elektroničkih publikacija dostupno je na portalima ministarstava i državnih agencija.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-