-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Prvi okrugli stol o javnom zagovaranju Zagovaranje za knjižnice i knjižničarstvo
Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 21. svibnja 2014.

Edita Bačić, edita@pravst.hr

Pravni fakultet u Splitu

Alemka Belan-Simić, alemka.belan.simic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

 

Držeći da su vještine javnog zagovaranja važne za sve knjižničare i jednako korisne djelatnicima malih i velikih knjižnica, kako u kontaktima s financijerima, tako i u komunikaciji s korisnicima i potencijalnim korisnicima te medijima, Hrvatsko knjižničarsko društvo, u suradnji s partnerima u Splitu – Gradskom knjižnicom Marka Marulića, Pravnim fakultetom i Sveučilišnom knjižnicom, organiziralo je Prvi okrugli stol o javnom zagovaranju Zagovaranje za knjižnice i knjižničarstvo.

Svrha okruglog stola bila je potaknuti raspravu o važnosti javnog zagovaranja knjižnica, problematizirati neka pitanja vezana uz timski rad i partnerstvo te potaknuti cjelokupnu knjižničarsku zajednicu na strateško promišljanje razvoja knjižničarstva i usklađivanja knjižnične i srodne legislative kojom se regulira knjižnična djelatnost.

Kroz izlaganja okupljena u dva tematska bloka – Promicanje partnerstva u širem okruženju te Partnerstvo u knjižničarskoj zajednici, kao i kroz pecha kucha prezentacije primjera dobre prakse, sudionici su pokušali pronaći odgovore i na konkretna pitanja vezana uz načine na koje knjižničari mogu doprinositi razvoju društva znanja, ne samo uslugama i upravljanjem knjižničnim fondovima, već i aktivnim sudjelovanjem u izgradnji civilnog društva i utjecajem na donositelje odluka.

U prvom tematskom bloku organizirana je panel rasprava Suradnja knjižnica i diplomatskih predstavnika u RH, na kojoj su Slobodan Aničić, počasni konzul Kraljevine Švedske (moderator), Gerard Denegri, počasni konzul Republike Francuske i Sofija Kovačev, počasna konzulica Republike Njemačke predstavili mogućnosti za otvaranje novih prostora kulturne razmjene te ponudili podršku organizaciji stručne suradnje s knjižnicama u inozemstvu (na slici).

Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u izlaganju koje je priredila zajedno s Jasenkom Zajec, predstavila je međunarodna i regionalna partnerstva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, istaknuvši da je strateško opredjeljenje NSK jačanje partnerstva u informacijskom okruženju. Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba i dugogodišnja članica IFLA-ine Sekcije knjižnica velikih gradova (Metropolitan Libraries Section), predstavila je razmjenu iskustava i dogovorenih pokazatelja o radu knjižnica u svijetu kroz članstvo u IFLA-inoj sekciji, te ukazala na važnost uključivanja u podupiranje aktivnih mreža knjižnica za zagovaranje knjižnica i knjižničarstvo. Predsjednica Zveze bibliotekarskih društav Slovenije (Savez knjižničarskih društava Slovenije), Sabina Fras Popović iz Mariborske knjižnice, predstavila je dobru praksu zagovaranja koju provode u Mariborskoj knjižnici, kao i aktivnosti koje je pokrenuo Savez knjižničarskih društava Slovenije kako bi potaknuo zagovaranje knjižnica kao važnih kulturnih institucija i knjižničarstva kao javne službe u Sloveniji (na slici dolje).

U drugom tematskom bloku Josip Stipanov je izlagao o važnosti strateškog razmišljanja i partnerskog ponašanja knjižnica, nakon čega je predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić predstavila Akcijski plan HKV-a i konačni prijedlog Strategije razvoja knjižničarstva 2015 – 2020. te pozvala knjižničnu zajednicu da se uključi u zajedničko lobiranje za provedbu Strategije i usvajanje novog Zakona o knjižnicama i knjižničarstvu. Edita Bačić i Alemka Belan-Simić su ispred Komisije za javno zagovaranje predstavile javnozagovaračke aktivnosti HKD-a i podsjetile da su odgovorno knjižničarstvo i aktivizam sastavni dio profesionalnog djelovanja. Na kraju ovog bloka predstavljen je Centar za međuknjižničnu suradnju i učenje kroz praksu, novi, zajednički projekt Gradske knjižnice Marka Marulića, Sveučilišne knjižnice u Splitu i Pravnog fakulteta u Splitu, čiji je cilj potaknuti knjižničare iz manjih sredina i lokalne zajednice na dodatno obrazovanje i omogućiti im stalno ažuriranje stečenih znanja, razmjenu dobre prakse i učenje od starijih i iskusnijih.

Kroz tri pecha kucha prezentacije predstavljena je praksa zagovaranja knjižnica. O prekograničnoj suradnji Sveučilišne knjižnice u Splitu na uspostavi kulturnog prostora za hrvatsku manjinu u Boki Kotorskoj izlaganje su pripremile Irena Urem i Margita Mirčeta Zakarija, Elli Pecotić i Tomislav Staničić predstavili su suradničke projekte uspostave knjižničnih stacionara Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, dok je Ružica Opačak Bebić iz Udruge „Mi“ govorila o volonterskom radu udruge „Mi“ u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Dvije prezentacije – Emilije Pezer, koja je trebala predstaviti projekt prekogranične suradnje Gradske knjižnice Vinkovci, i Margite Puharić, koja je trebala predstaviti projekt integracije osoba s invaliditetom u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, otkazane su zbog spriječenosti izlagačica.

Organizatori su pripremili radne materijale sa sažecima izlaganja i biografskim bilješkama o izlagačima kako bi 54 sudionika moglo kvalitetnije pratiti izlaganja.

Na kraju izlaganja održana je iscrpna rasprava u kojoj su sudionici naznačili smjernice za izradu strateških planova zagovaranja i ukazali na važnost javnog zagovaranja i utjecaja na donositelje odluka za daljnji razvoj knjižničarstva.

 

Predloženi su sljedeći zaključci:

  1. Pojačano zakonodavno zagovaranje i pravovremeno uključivanje u proces donošenja odluka koje se tiču interesa knjižnica i njihovih korisnika potrebno nam je na svim razinama. Za uspješno zagovaranje važno je poznavati zakonske odredbe, povezati sve vrste knjižnica i njihove prijatelje i partnere te prema donosiocima odluka nastupati jedinstveno.
  2. Kod izrade studijskih programa iz knjižničarstva na preddiplomskoj i diplomskoj razini potrebno je uspostaviti pojačanu suradnju i partnerstvo između akademske zajednice i knjižnica kao poslodavaca.
  3. Kod izrade strateškog plana zagovaranja za naredno razdoblje, Hrvatsko knjižničarsko društvo bi trebalo jače naglasiti ulogu regionalnih knjižničarskih društava i u zagovaranje struke uključiti veći broj članova.
  4. Kako bi matične knjižnice u većoj mjeri mogle organizirati potrebne edukativne radionice i seminare za pripravnike i stručne knjižničarske djelatnike, potrebno ih je kadrovski ojačati.
  5. Važno je motivirati sve knjižničarske djelatnike, od pomoćnih knjižničara do knjižničarskih savjetnika, za stručno usavršavanje o javnom zagovaranju, partnerskom i timskom radu i sudjelovanju u javnim kampanjama.
  6. U komunikaciji s ministarstvima važno je isticati visoku razinu obrazovanja knjižničara i njihovu ulogu u razvoju društva, te u Strategiju razvoja knjižničarstva i njezino provođenje uključiti resorna ministarstva.
  7. U svrhu uspješnijeg zajedničkog zagovaranja knjižnica potrebno je pojačati suradnju s korisnicima knjižničnih usluga, volonterima i različitim udrugama građana.

 

Na kraju je dogovoreno da će radovi sa skupa biti objavljeni u Glasniku Društva bibliotekara u Splitu, kako bi i oni koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na okruglom stolu bili upoznati s temom skupa.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-