- -
Naslovnica
-
Hrvatsko knjižničarsko društvo  en English language
-
zaglavlje
-  
- -
Pretraživanje
HKD web
Internet (Google)



IFLA EBLIDA NSK UNESCO     
Facebook Facebook Facebook
-
stranica za ispis stranica za ispis obavijesti      česta pitanja      plan stranica      kontakt
kalendar događanja      skupovi      dokumenti      izdanja      linkovi
HKD  //  Novosti  //  Obilježen 11. studenoga, Dan hrvatskih knjižnica
Obilježen 11. studenoga, Dan hrvatskih knjižnica (13.11.2013)

Dana 11. studenoga diljem je Hrvatske obilježen Dan hrvatskih knjižnica, kojim se evocira 11. studenoga 1960.g., kada je u Hrvatskoj donesen prvi Zakon o bibliotekama, kojim su postavljeni temelji i odrednice razvoju suvremenoga hrvatskog knjižničarstva.
Središnja svečanost održana je u Koprivnici, čija je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica ovogodišnji dobitnik priznanja „Knjižnica godine“. Uz to Dan hrvatskih knjižnica obilježen je raznolikim programima i sadržajima u gotovo 70 knjižnica diljem Hrvatske. Cjelovit popis knjižnica i nazivi programa i sadržaja nalazi se na portalu kampanje Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu.

Obilježavanjem Dana hrvatskih knjižnica skreće se pozornost na javnu djelatnost knjižnica i njihovu nezamjenjivu ulogu u društvu. Djelujući za opće dobro, knjižnice osnažuju pojedince i zajednice kako bi svi građani mogli aktivno i ravnopravno sudjelovati u izgradnji društva znanja, blagostanja i jednakih prilika za sve. Predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih udruženja i ustanova (IFLA) Sinikka Sipilä takvo je djelovanje knjižnica sažela u svojem geslu Jake knjižnice, jaka društva (Strong libraries, strong societies).
Knjižnice osnažuju javni interes i javno dobro u sferi informacija i kulture. Kreativne industrije u Europi velikim dijelom počivaju na potrebi za čitanjem i potrebi za kulturnim doživljajem te na onom što iz tih potreba proizlazi. Knjižnice stvaraju kulturne potrebe i odgajaju za kulturne potrebe, a izgrađuju kako kulturnog pojedinca tako i kulturnu zajednicu.
U svojoj javnoj djelatnosti, hrvatske su knjižnice zajamčen i siguran prostor kulture i doticaja s kulturom (ne samo s knjigama i čitanjem, nego s različitim vidovima kulturnog stvaralaštva, predstavljenog putem kazališnih i glazbenih predstava, izložbi, priredbi, radionica, tribina, igraonica, te s nakladničkom djelatnošću), koji je dostupan i otvoren svim građanima Republike Hrvatske.
No uloga se knjižnica ne iscrpljuje samo u njihovoj kulturnoj ili obrazovnoj djelatnosti. Već više od desetljeća, knjižnice su vodeće javne ustanove u obrazovanju za nove informacijske tehnologije, kako na razini specijaliziranih obrazovnih i znanstvenih informacija tako i na razini poučavanja vještinama računalne komunikacije i osiguravanja svakodnevnog jednostavnog besplatnog pristupa digitalnim informacijama o mogućnostima zaposlenja, obrazovnim programima, zdravlju, administrativnim informacijama itd.
Posljednjih se godina u europskom prostoru intenzivira i njihova uloga promicatelja inkluzije osjetljivih društvenih skupina. Knjižnice daju prostor i resurse, educiraju i potiču osobnu promjenu kojom olakšavaju integraciju onih koji su hendikepirani ne samo zdravstvenim stanjem nego i neodgovarajućim standardom, životnom dobi, manjkavim školovanjem ili, danas najčešće, nezaposlenošću, gradeći društvo jednakih prilika za sve.
Hrvatske su se knjižnice posebno istaknule u preveniranju i saniranju negativnih društvenih pojava proisteklih iz ekonomske krize i tranzicije, ali i okolnosti ratnih stradanja i njihovih posljedica. O važnosti knjižnica na europskom prostoru govori i Pisana deklaracija o nezamjenjivoj društvenoj ulozi narodnih knjižnica (dostupno na: http://www.eblida.org/News/written-declaration-recognising-the-essential-social-role-of-public-libraries.pdf), za koju se upravo prikupljaju potpisi članova Europskoga parlamenta, a u kojoj se, između ostaloga, ističe:
• tijekom 2013.g. oko 100 milijuna korisnika koristilo je usluge narodnih knjižnica, od čega njih 14 milijuna u svrhu pristupa internetu;
• tijekom posljednjih 12 mjeseci, u narodnim je knjižnicama 24 milijuna Europljana (većinom starijih osoba, pripadnika manjina, ili stanovnika ruralnih područja) sudjelovalo u različitim neformalnim programima učenja;
• od spomenutih 24 milijuna, njih 83% izjasnilo se o pozitivnom utjecaju besplatnog pristupa interneta na njihove materijalne prilike, mogućnost pristupa javnim uslugama, sustavu zdravstvene zaštite, socijalne skrbi ili zapošljavanja;
• tijekom protekle godine, 1,5 milijun građana Europske unije prijavilo se za posao, a 250.000 posao pronašlo zahvaljujući besplatnom pristupu internetu u narodnoj knjižnici.
Britanska je knjižnica ustvrdila da ekonomska vrijednost koju knjižnica pruža iznosi danas gotovo pet puta više od troškova koje ona iziskuje (http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/British-Library-publishes-updated-economic-evaluation-634.aspx).
U kontekstu iznesenoga, obilježavanjem 11. studenoga, Dana hrvatskih knjižnica promovira se upravo važnost raznovrsnih projekata kojima knjižnice jamče slobodan pristup informacijama, obrazovanju, kulturi, slobodnom vremenu i sadržajima svim građanima putem svojih javnih usluga, naglašavajući posvećenost radu sa svim osjetljivim i nedovoljno zaštićenim skupinama, kao i mladim naraštajem koji sam po sebi tvori osjetljivu skupinu, kako bi na kvalitetne i neškodljive načine našli svoje mjesto u hrvatskom društvu.




- -
- - -
- -
  pravne napomene  |   uredništvo  |   webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2002
- -
- - -
- w3c_wai w3c_css w3c_html -