Hrvatsko knjižničarsko društvo :: Stručna tijela - Komisija za narodne knjižnice

English language

Sekcija za bibliografsku kontrolu

Komisija za katalogizaciju

Komisija za klasifikaciju i predmetno označivanje

Sekcija za narodne knjižnice

Komisija za čitanje

Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež

Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Komisija za narodne knjižnice

Komisija za pokretne knjižnice

Radna grupa za manjinske knjižnice

Sekcija za obrazovanje i istraživanje

Komisija za autorsko pravo i otvoreni pristup

Komisija za knjižničarsko nazivlje

Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje

Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja

Komisija za teoriju i znanstveni rad

Radna grupa za društvene medije

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice

Komisija za bolničke knjižnice

Komisija za državne informacije i službene publikacije

Komisija za glazbene knjižnice i zbirke

Komisija za medicinske knjižnice

Komisija za muzejske i galerijske knjižnice

Komisija za pravne i srodne knjižnice

Komisija za tehničke knjižnice

Komisija za visokoškolske knjižnice

Sekcija za zbirke i službe

Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu

Komisija za povijest knjige i knjižnica

Komisija za zavičajne zbirke

Radna grupa za audiovizualnu građu i multimediju

Radna grupa za serijske publikacije

Pretraživanje

HKD web Internet (Google)

Program
EU

stranica za ispis

obavijesti česta pitanja plan stranica kontakt

kalendar događanja skupovi dokumenti izdanja linkovi

HKD // Stručna tijela // Komisija za narodne knjižnice // Uvod

Uvod Plan i program Članovi Dokumenti i linkovi

Komisija za narodne knjižnice

Uvod

Komisija za narodne knjižnice djeluje u okviru Sekcije za narodne knjižnice.

Komisija okuplja predstavnike narodnih knjižničara iz različitih dijelova zemlje koji istražuju potrebe i interese korisnika i knjižničara, osmišljavaju i rade na inovativnim projektima i programima za organiziranje novih i kvalitetnih usluga te ostvarivanje najbolje prakse u radu narodnih knjižnica.

Od 1951. do 1960. u Hrvatskoj se kratkotrajno pojavljuje stručno tijelo u okviru knjižničarskog društva koje djeluje pod nazivom "Komisija za proučavanje problema poslovanja u narodnim knjižnicama".

Komisija za narodne kakvu poznajemo danas počinje s radom 1992. koja postaje vrlo aktivna tijekom Domovinskog rata.

Ciljevi osnivanja i rada Komisije za narodne knjižnice:

poticanje i praćenje razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj
sudjelovanje u radu stručnih tijela i skupina stručnjaka na razvoju narodnih knjižnica
aktivno sudjelovanje na skupovima, savjetovanjima i radionicama koji se bave problematikom rada narodnih knjižnica
praćenje postignuća u području rada narodnih knjižnica u svijetu
predstavljanje dostignuća hrvatskih narodnih knjižnica u svijetu
poduzimanje konkretnih akcija na unapređivanju službi, usluga i programa narodnih knjižnica
objavljivanje prikaza, znanstvenih i stručnih članaka u stručnim glasilima u Hrvatskoj i u svijetu
suradnja s drugim komisijama, radnim grupama i sekcijama koje djeluju u Hrvatskom knjižničarskom društvu na razvoju knjižničnog sustava Republike Hrvatske
rad na promidžbi i aktivnostima knjižnica kao polifunkcionalnih središta lokalnih zajednica koje doprinose razvoju hrvatskog društva i prepoznatljivosti u javnosti kao ključnih partnera u postizanju ciljeva UN-ove Agende 2030. za održivi razvoj

Komisijom za narodne knjižnice od osnivanja do danas predsjedalo je sedam predsjednica: Davorka Laća-Bastić (1992.-1994., 1994.-1996.), Ljiljana Sabljak (1998.-2000.; 2000.-2002.), Zdenka Sviben (2002.-2004.; 2004.-2006.), Ljiljana Črnjar (2006.-2008.; 2008.-2010.), Gorana Tuškan Mihočić (2010.-2012.; 2016.-2018.), Ivančica Đukec-Kero (2012.-2014.; 2014-2016.), Dunja Marija Gabriel (2018.-2020.; 2020.-2022.).