Suvremeni oblici pismenosti s osvrtom na medijsku pismenost – ključnu kompetenciju medijskog obrazovanja

Main Article Content

Ivana Sivrić

Sažetak

Cilj. Cilj ovog teorijskog istraživanja jest kritički prikazati suvremene oblike pisme- nosti 21. stoljeća, specifičnosti po kojima su slični ili se razlikuju, s posebnim fokusom na medijsku pismenost kao element medijskog obrazovanja kako bi se pridonijelo stvaranju pretpostavki za oblikovanje koncepta kritičke autonomije. Komplementarnost i sinergija tih pojmova prepoznati su kao ključni čimbenici za uspješan razvoj i obrazovanje svakog pojedinca.


Metodologija. U istraživanju se polazi od pretpostavke da je unaprjeđenje suvremenih oblika pismenosti ključno za razvoj društva te zahtijeva od pojedinca sustavno i organizirano stjecanje raznovrsnih kompetencija s ciljem unaprjeđenja veće razine zna- nja i obrazovanja. Stoga se istraživačko pitanje odnosi na koherentnost tih pojmova. Suvremeni oblici pismenosti trebali bi se tretirati kao srodni, komplementarni pojmovi (nikako konkurentni/suparnički), koji se sjedinjuju i nadopunjuju jedni na druge čineći tako sinergiju i zajedničko djelovanje koje za cilj ima prikupljanje novih znanja i stjecanje kompetencija u suvremenom svijetu medija, informacija i obrazovanja. Postdigitalni izazov opisuje odnos pojedinca i tehnologije, ali (bi) treba(o) uključiti i odnos etike, estetike i emocije. Za pripremu i teorijsku analizu u radu korištena je relevantna znanstvena i stručna literaturna građa, s ciljem tumačenja aktualnih suvremenih oblika pismenosti, s posebnim osvrtom na medijsku pismenost u 21. stoljeću i ukazivanja na usklađenost sadržaja i teme istraživanja.


Rezultati. Rad donosi kritičku analizu suvremenih oblika pismenosti i to, u metodološkom smislu, pozicioniranih u kontekstu UNESCO-vih definicija pismenosti kao vještina koje u 21. stoljeću predstavljaju uvjet za kvalitetnije obrazovanje. Sukladno definiranim ciljevima, ovaj rad opisuje aktualne suvremene oblike pismenosti prikazujući ih kroz elementarnu, sekundarnu i tercijarnu pismenost. Predstavljena su različita tumačenja suvremenih oblika pismenosti, ističući njihove specifičnosti, s posebnim fokusom na UNESCO-vu strategiju za pismenost mladih i odraslih. Posljednji dio rada fokusiran je na ulogu medijske pismenosti kao elementa medijskog obrazovanja s ciljem da se pridonese kreiranju koncepta kritičke autonomije. U radu se zaključuje da, uz ostale suvremene oblike pismenosti, medijsko opismenjavanje nudi najbolje rezultate ako se odvija u sinergiji s drugim suvremenim i komplementarnim pismenostima 21. stoljeća.


Ograničenja. Informacijsko okruženje sa sobom nosi značajne mogućnosti otkri- vanja novih kreativnih potencijala, najčešće u kontekstu razvijanja tehnologije, sociokulturnog prilagođavanja pojedinca društvu i unaprjeđenja društvenog razvoja. U isto vrijeme mnogi brzomijenjajući obrasci društvenog života, prije svega tehnološke inovacije i tržišna konkurentnost, predstavljaju izazove za društvo i pojedinca. Koncept suvremenih pismenosti, s posebnim fokusom na medijsku pismenost, prema tome, predstavlja dinamičnu i promjenjivu komponentu. Medijska pismenost proučava se kao dio procesa cjeloživotnog učenja (odnosi se na svaku aktivnost učenja tijekom cijelog života) te su vještine i kompetencije koje pojedinac stječe podložne promjenama    i uvjetovane su tehnološkim inovacijama koje uključuju nove pristupe informacijama, prijenos informacija, poruka i znanja. Iz tog razloga obrazovanje za suvremene oblike pismenosti predstavlja stalan i promjenjiv proces koji zahtijeva kontinuiranu kritičku evaluaciju tehnologije i medija, kontinuirano stjecanje novih vještina i kompetencija, ali i stvara okruženje za kreiranje novih kreativnih obrazovnih i odgojnih strategija za razumijevanje i korištenje suvremenih tehnologija i medija.


Društvena vrijednost. Rad je usmjeren na kritičku analizu suvremenih oblika pismenosti i to, u metodološkom smislu, pozicioniranih u kontekstu UNESCO-ovih de- finicija pismenosti kao vještina koje u 21. stoljeću predstavljaju uvjet za opstanak i kvalitetniju čovjekovu egzistenciju. Poseban osvrt je na medijskoj pismenosti jer ta komponenta, onima koji je posjeduju, omogućuje uspješniju zaštitu njihovih zakonskih prava, sloboda i razumijevanja funkcije medija. Ako je funkcija medija i način na koji mediji stvaraju utjecaj na ljude jasnija, time se konstantno stječe veća kontrola nad tim procesom i ne dopušta se medijima da od svojih korisnika stvaraju pasivne medijske recipijente. Pri tome se ne misli da je pojedinac medijski pismen ako je sposoban primati medijske poruke jer to nužno ne znači da ih je u stanju kritički procjenjivati.


Originalnost/vrijednost. Znanstveni doprinos utemeljen je na istraživanju i analizi relevantne znanstvene i stručne literature s ciljem tumačenja aktualnih suvremenih oblika pismenosti s posebnim osvrtom na medijsku pismenost. S obzirom na provedeno istraživanje i analizu, predstavljeni su relevantni čimbenici koji upućuju na to da je sinergija i komplementarnost suvremenih oblika pismenosti ključan element za unaprjeđenje obrazovanja svakog pojedinca.

Ključne riječi

komplementarne pismenosti, kritičko mišljenje, medijska pismenost, medijsko obrazovanje, pismenosti 21. stoljeća

Article Details

Citiranje
Sivrić, I. Suvremeni oblici pismenosti s osvrtom na medijsku pismenost – ključnu kompetenciju medijskog obrazovanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske , 69-92. doi:10.30754/vbh.65.2.1006
Rubrika
Članci

Reference

• Bawden, D. (2008). Origins and concepts of digital literacy. In: C. Lankshear; M.
Knobel (eds.). Digital literacies: Concepts, policies and practices 30 (Pp 17-32).
New York: Peter Lang.
• Bilajac-Sorta, I.; Sorta, J. (2013). Primjena teorije komunikacije Paula Watzlawicka na praksu komuniciranja u medicini i zdravstvu. JAHR, 4, 7: 584.
• Buckingham, D. (2008).What Do Young People Need to KnowAbout Digital Media? . In: C. Lankshear; M. Knobel (eds.). Digital literacies: Concepts, policies and practices (Pp 73-91). New York: Peter Lang.

• Dabbagh, N.; Benson, A. D.; Denham, A.; Joseph, R.; Al-Freih, M.; Zgheib, G.;
Fake, H.; Guo, Z. (2016). Learning Technologies and Globalization: Pedagogical
Frameworks and Applications, AECT.
• Dlačić, J., Ribarić, I., Barna, M. (2016). Pobuđivanje emocija kod potrošača: utjecaj kategorije proizvoda. Ekonomska misao i praksa. XXV,2016, 1: 47-72. Citirano prema: Labaš, D.; Rimac, S. (2020). Brendovi, mladi i kriza emocionalne pismenosti. South Eastern European Journal of Communication, 2,1: 49-65.
• Fernández Ulloa, T. (2013). Teaching Media Competence in the Classroom:
Television, Advertising and Film. International Journal od Arts & Sciences, 6, 4:
411-436.
• Fernández Ulloa, T. (2013). Teaching Media Competence in the Classroom:
Television, Advertising and Film. International Journal od Arts & Sciences, 6, 4: 412.
• Frau- Meigs, D. (2012). Transliteracy as the New Research Horizon for Media and Information Literacy. Medijske studije 3, 6: 14-26.
• Frau-Meigs, D.; Torrent, J. (2009). Media Education Policy: Towards a Global
Rationale. In: D. Frau-Meigs i J. Torrent (eds.). Mapping Media Education Policies
in the World: Visions, Programmes and Challenges (Pp 15-25). New York,
Huelva: The United Nations-Alliance of Civilizations in co-operation with
Grupo Comunicar.
• Hajncl, Lj.; Vučenović, D. (2013). Emocionalna inteligencija: modeli i mjerenje
20 godina poslije. Suvremena psihologija 16, 1: 95-112.
• Hobbs, R. (2010). Digital and Media Literacy: A Plan of Action. Washington
D.C.: The Aspen Institute.
• Jolls, T.; Wilson, C. (2014). The Core Concepts: Fundamental to Media Literacy
Yesterday, Today and Tomorrow. Journal of Media Literacy Education 6, 2: 68-78.
• Katzer, C. (2019). Cyberpsychologie: Liben im Netz: Wie das Internet uns
verandert. Banja Luka: Laguna.
• Kučina Softić, S.; Odak, M.; Lasić Lazić, J. (2021). Digitalna transformacija: Novi pristupi i izazovi u obrazovanju. Koprivnica: Sveučilište Sjever
• Kunczik, M.; Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju.
Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.
• Lasić-Lazić, J.; Špiranec, S.; Benek Zorica, M. (2012). Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima-pronađeni u informacijskom opismenjavanju. Medijska istraživanja 18, 1: 125-142.
• Lau, J.; Cortés, J. (2009). Information skills: conceptual convergence between
information and communication sciences. In: D. Frau-Meigs; J. Torrent (eds.).
Mapping Media Education Policies in the World: Visions, Programmes and
Challenges (Pp 25-39). New York, Huelva: The United Nations-Alliance of Civilizations in co-operation with Grupo Comunicar.
• Lesinger, G. (2020). Kriza medija u demokratskim društvima – jesu li slobodni ili politički uvjetovani? (slučaj Hrvatska). South Eastern European Journal of Communication 2, 1: 77-88.
• Mališa, J.; Marković, N.; Brusić, R. (2015). Emocionalna i medijska pismenost. Komunikacija odgaja — odgoj komunicira. Emocionalna i medijska pismenost. Zagreb: Pragma.
• Martin, A. (2008). Digital Literacy and the "Digital Society". In: C. Lankshear;
M. Knobel (eds.). Digital literacies: Concepts, policies and practices (Pp 151-
177). New York: Peter Lang.
• Miliša, Z. (2015). Šok današnjice. Drugo dopunjeno izdanje. Split: Naklada Bošković.
• Patti, L. (2020). Writing About Screen Media. London: Routledge.
• Potter, W. J. (2008). Medijska pismenost. 4. edition. Beograd: Clio.
• Rašidović, E. B. (2019). Kurikulum za predmet informacijska pismenost.
Bosniaca: časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine 24, 24: 39-47.
• Riddle, J. (2009). Engaging the Eye Generation: Visual Literacy Strategies for the
K-5 Classroom. Portsmouth: Stenhouse Publishers.
• Serafini, F. (2014). Reading the visual: An introduction to teaching multimodal literacy. Teachers College Press. Citirano prema: Alebić, L.; Bijuković Maršić, M.; Đukić, M. (2019). Poticaj i razvoj vizualne pismenosti - temelj suvremene i medijske pismenosti. In: A. Abidović (eds.). Modeli razvoja- iskustva drugih i naše mogućnosti, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog 5. aprila 2019. godine, Prvo izdanje (Pp 106-116). Brčko: Europski univerzitet Brčko district.
• Shapiro, J. J.; Hughes, S. K. (1996). Information Literacy as a Liberal Art: Enlightenment Proposals for a New Curriculum. Educom Review, 31. Citirano prema: Novković Cvetković, B.; Stošić, L.; Belousova, A. (2018). Medijska i informacijska pismenost – osnova za primjenu digitalnih tehnologija u nastavi iz diskursa obrazovnih potreba nastavnika. Croatian Journal of Education 20, 4: 1089-1114.
• Stričević, I. (2011). Pismenost 21. stoljeća: učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. Zrno. : časopis za obitelj, vrtić i školu 97 – 98: 2 – 5.
• Tajić, L. (2013). Medijska pismenost u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Internews.
• Tolić, M. (2009). Temeljni pojmovi suvremene medijske pedagogije. Osijek: Life and school : journal for the theory and practice of education = Leben und schule LV, 22: 97-103.
• Tuđman, M. (2014). Teorija informacijske znanosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Vaidnyanathan, S. (2012). The Googlization of Everything(And Why We Should Worry). Berkeley: University of California Press.
• Vajzović, E.; Turčilo, L.; Osmić, A.; Silajdžić, L.; Cerić, H. (2020). Istraživanja o medijskoj I informacijskoj pismenosti u Bosni I Hercegovini. Uvođenje medijske i informacijske pismenosti u obrazovni sistem: prethodna istraživanja/pregled literature. In: Emir Vajzović (eds.). Medijska i informacijska pismenost: istraživanje i razvoj (Pp 47-53). Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
• Vrkić Dimić, J. (2014). Suvremeni oblici pismenosti. Školski vjesnik: časopis za
pedagogijsku teoriju i praksu 63, 3: 381-394.


Mrežni izvori:


• Agencija za obrazovanje odraslih (s.a.). Međunarodni dan pismenosti. [citirano: 2022-02.03]. Dostupno na: http://
www.knjiznica-krizevci.hr/foto/dogadjaji/2015/822/pdf/mdp_letak.pdf.
• Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (s.a). Povodom Međunarodnog dana
pismenosti. [citirano: 2022-03-03]. Dostupno na: http://bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=349%20.
• Bešter, M. (1994). Funkcionalna (ne)pismenost v Sloveniji. Jezik in slovstvo, letnik 40, številka 1/2: 5-24. [citirano: 2022-02-03]. Dostupno na: https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-KIFZZI2E/8495ba0c-8969-49b5-ab46-7ad3de378261/PDF.
• Bull, G.; Anstey, M. (2005). The literacy landscape. Pearson Education Australia. Frenchs Forest. Citirano prema: Lyons, D. (2015). Literacy in and for the 21st century: Understanding the lived experiences of teachers in Victorian government schools as they plan and enact literacy for Year 6 students. Doktorska disertacija, Victoria: Deakin Univercity. Dostupno i na: https://dro.deakin.edu.au/eserv/DU:30078456/lyons-literacyin-2015A.pdf.
• Chandler, D. (2020). Techno-Evolution as 'Progress'. Technological or Media Determinism. [citirano: 2022-3-2]. Dostupno na: http://visualmemory.co.uk/daniel//Documents/tecdet/tdet10.html.
• Crockett, L.; Jukes, I.; Churches, A. (2011). Literacy is not enough. California: Corwin. Citirano prema: Lyons, D. (2015). Literacy in and for the 21st century: Understanding the lived experiences of teachers in Victorian government schools as they plan and enact literacy for Year 6 students. Doktorska disertacija, Victoria: Deakin Univercity. Dostupno i na: https://dro.deakin.edu.au/eserv/DU:30078456/lyons-literacyin-2015A.pdf.
• Dijanošić, B. (2012). Funkcionalna pismenost polaznika osnovnog obrazovanja odraslih od trećeg do šestog obrazovnog razdoblja. Andragoški glasnik: Glasilo Hrvatskog andragoškog društva 16, 1: 21-31. [citirano : 2022-04-03]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/152028.
• Dizdar, S. (2018). Bez informacijskog opismenjavanja nema društva znanja. [citirano: 2022-02-02]. Dostupno na: https://www.preporod.com/index.php/intervju/item/10236-prof-drsenada-dizdar-bez-informacijskog-opismenjavanja-nema-drustva-znanja.
• Dizdar, S. (s.a.). Informacijska pismenost - metakompetencija za cjeloživotno
učenje. [citirano: 2022-04-03]. Dostupno na: http://unsa.ba/s/images/stories/pdf/a-ad/SD.docx.
• Duncan, B. (2005). Media Literacy: Essential Survival Skills for the New
Millennium. A Journal of the Canadian Association for School Libraries. [citirano: 2022-2-2]. Dostupno na: http://accessola2.com/SLIC-Site/slic/254medialiteracy.html.
• Fransman, J. (2005). Understanding literacy: a concept paper. Background
paper prepared for the Education for All Global Monitoring Report 2006.
Literacy for Life [citirano: 2022-3-5]. Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000145986locale=en.
• Hobbs, R. (2021). Media Literacy in Action- Questioning the Media. Univercity of Rhole Island: Media Education Lab. Dostupno i na: https://www.amazon.com/Media-LiteracyActionQuestioningebook/dp/B08QVQY2HC/ref=sr_1_2?crid=97HUA2VZFJYK&keywords=renee+hobbs&qid [citirano: 2022-02-04].
• Ionita, M.; Pastae, V. (2017). Gerhard Maletzke’s model of mass communication from the social communication perspective. Bulletin of “Carol I” National Defence University 6, 1: 48-53. [citirano : 2022-04-03]. Dostupno na: file:///C:/Users/ Downloads/ +7_IONITA_PASTAE_Gerhard+Maletzke+model.pdf.
• Jandrić, P. (2018). Welcome to Postdigital Science and Education! Postdigital Science and Education 1, 1–3. doi: https://doi.org/10.1007/s42438-018-0013-8.
• Jeftić, A. (2020). Značaj razvoja emocionalne pismenosti. [citirano: 2022-02-02]. Dostupno na: http://predskolska.ba/znacaj-razvoja-emocionalne-pismenosti.
• Khalid Mehraj, H.; Neyaz Bhat, A.; Rameez Mehraj, H. (2014). Impacts OF Media on Society: A Sociological Perspective. International Journal of Humanities and Social Science Invention. [citirano: 2022-2-2]. Dostupno na: https://jogamayadevicollege.ac.in/uploads/1586841455.pdf.
• Kolarević, A. (2016). Emocionalna pismenost. [citirano 2020-02-03]. Dostupno na: https://bgonline.rs/emocionalnapismenost-andjelka-kolarevic.
• Krajina, Z.; Perišin, T. (2009). Digitalne vijesti: mediji, tehnologija i društvo. Društvena istraživanja 18 ,6, (104): 935-956. [citirano: 2022-2]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/45775.
• Livingston, S. (2004). What is media literacy? [citirano: 2022-02-02]. Dostupno na: http://eprints.lse.ac.uk/1027/1/What_is_media_literacy_%28LSERO%29.pdf.
• European Commission (2016). Open Educational Resources.[citirano 2020-04-04]. Dostupno na: https://joint-research-centre.ec.europa.eu/what-open-education/open-educational-resources-oer_en.
• Sanchez Moretti, G. A.; Frandell, T. (2013). Paper on Literacy from a Right to Education Perspective, UNESCO [citirano: 2022-03-02]. Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000221427
• Steiner, C. (2015). What is the Difference Between Emotional Intelligence
and Emotional Literacy? [citirano: 2022-02-02]. Dostupno na: http://www.emotional-literacy.org.
• Špiranec, S. (2003). Informacijska pismenost - ključ za cjeloživotno učenje. Edupoint (elektroničko izdanje), 17, 3. [citirano: 2022-02-02]. Dostupno na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/1.html.
• UNESCO (2008). Pismenost za sve: stvaranje razlike. [citirano: 2022-02-03]. Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000159785.
• UNESCO (2013). Global Media and Information Literacy (MIL) Assessment
Framework: Country Readiness and Competencies. [citirano: 2020-03-04]. Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000224655.page=22.
• UNESCO (2019). UNESCO strategy for youth and adult literacy (2020-2025). [citirano: 2020-02-03]. Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000371411?posInSet=2&queryId=f
ab6406f-989c.
• UNESCO (2020). UNESCO strategy for youth and adult literacy (2020-2025). [citirano: 2020-01-02]. Dostupno na: https://en.unesco.org/themes/literacy/strategy.
• US Digital Literacy (s.a.). Contact US Digital Literacy Today. [citirano: 2022-01-02]. Dostupno na: http://digitalliteracy.us.