Informacijsko opismenjavanje studenata medicine kroz izborne predmete praksa Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti visokoškolskih knjižnica u pripremi i izvedbi izbornih predmeta u nastavnim programima visokih učilišta.
Metoda. Prikazan je sadržaj i način izvođenja dvaju izbornih predmeta tematski vezanih uz podučavanje informacijske pismenosti studenata medicine koje je oblikovala Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati anketnoga ispitivanja studenata koji su pohađali jedan od opisanih kolegija.
Rezultati. Prepoznajući specifičnosti informacijskih potreba studenata medicine, Središnja medicinska knjižnica samostalno je oblikovala sadržaj i način izvođenja izbornih predmeta. Predmete su ocijenila i odobrila odgovarajuća tijela matične ustanove. U izvođenju kolegija, od kojih svaki traje 25 sati i pretežno se izvodi u obliku vježbi, sudjeluju knjižničari i nastavnici temeljnih i kliničkih predmeta. Nastavnike je odabrala i na suradnju pozvala Središnja medicinska knjižnica. Prema rezultatima anketnog ispitivanja velika većina studenata koji su pohađali nastavu jednog od izbornih predmeta Središnje medicinske knjižnice izrazila je zadovoljstvo programom izbornog predmeta i prezentacijom njegova sadržaja.
Praktična primjena. Izborni predmeti učinkovit su način na koji visokoškolske knjižnice mogu prenositi sadržaje koji podupiru informacijsku pismenost studenata i pripremaju ih za cjeloživotno učenje. Pritom je neophodna suradnja knjižnice s nastavnicima matične ustanove. Primjer opisan u radu može biti poticaj drugim hrvatskim visokoškolskim knjižnicama za sličan pristup informacijskom opismenjavanju studenata.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Association of College and Research Libraries. Roles and strenghts of teaching librarians. [citirano: 2018-07-12]. Dostupno na: http://www.ala.org/acrl/standards/teachinglibrarians
Camacho, D. J.; J. M. Legare. Shifting gears in the classroom—movement toward personalized learning and competency‐based education. // The Journal of Competency-based Education 1, 4(2016), 151-156.
Chang, S. S.; K. N. Chen. University librarian respond to changes in higher education: example of a medical school. // New Library World 112, 9 /10(2011). 425-445.
Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje. [citirano: 2018-06-11]. Dostupno na http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/cjelozivotno-obrazovanje-i-usavrsavanje/
Electives in the medical degree programme. [citirano: 2018-06-23]. Dostupno na https://tidsskriftet.no/sites/default/files/generated_pdfs/49783-electives-in-the-medical-degree-programme.pdf
Informacijska pismenost. [citirano: 2018-06-04]. Dostupno na: http://ozk.unizd.hr/wp-content/uploads/2012/02/Informacijska-pismenost_final.pdf
Istraživanja, publikacije i odgovornost u znanosti. [citirano: 2018-06-05]. Dostupno na: https://www.fer.unizg.hr/predmet/ipouz
Izvori informacija u stomatologiji. [citirano: 2018-06-10]. Dostupno na: https://www.sfzg.unizg.hr/predmet/169406
Lavy, I.; R. Or-Bach. ICT literacy education – college students' retrospective perceptions. // ACM Inroads 2, 2(2011), 67-76.
Lau, J. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
Loesch, M.F. Librarian as professor: a dynamic new role model. // Education Libraries 33, 1(2010), 31-37.
Markulin, H.; L. Škorić; J. Petrak. Informacijska pismenost u visokoškolskom krikulumu: sustavni pristup Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. // Čitalište, 24(2014), 9-15.
Petrak, J.; H. Markulin; M. Šember. Uloga knjižnice u trećem ciklusu visoke izobrazbe. // Knjižnice: kamo i kako dalje? / uredile Ivana Hebrang Grgić i Vesna Špac. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014.
Pravilnik o preddiplomskim i diplomskim studijima (pročišćeni tekst). Zagreb : Medicinski fakultet, 2018. Str. 4. [citirano: 2018-07-12]. Dostupno na: http://mef.unizg.hr/wp-content/uploads/2018/05/Pravilnik-o-preddiplomskim-i-diplomskim-studijima_pročišćeni-tekst_travanj-2018.pdf
Pravilnik o studiranju na prediplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. [citirano: 2018-08-13]. Dostupno na: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Propisi/Pravilnici/PRAVILNIK_O_STUDIRANJU_konacna_LEKTORIRANA_verzija_PDF.pdf
Prokou, E. The emphasis on employability and the changing role of the university in Europe. // Higher Education in Europe 33, 4(2008), 387-394.
Prvi koraci u Bolonjskom procesu. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, 2005. Str. 23. [citirano: 2018-06-12]. Dostupno na: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Studiji_studiranje/Studiji/Nastava/Bologna/Bologna.pdf
Radičević, V. Strategija razvoja visokoškolske knjižnice kao dio razvojne strategije visokoškolske ustanove. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, ½(2013), 123-136.
Red predavanja na sveučilištu kraljevstva Srba, Hrvatska i Slovenaca u Zagrebu : u zimskom poljeću 1919./1920. Zagreb : Tisak kr. Zemaljske tiskare, 1919.
SCONUL Working Gropu on Information Literacy . The SCONUL seven pillars of information literacy. [citirano: 2018-06-23]. Dostupno na: https://www.sconul.ac.uk/sites/default/files/documents/researchlens.pdf
Sveučilište u Zagrebu. Bolonjski proces – put prema zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru. [citirano: 2018-07-10]. Dostupno na: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Studiji_studiranje/Studiji/Nastava/Bologna/Bologna.pdf
Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet. Samoanaliza 2009.-2014. [CD-ROM]. Zagreb : Medicinski fakultet, 2015.
Škorić, L.; M. Šember; H. Markulin; J. Petrak. Informacijska pismenost u nastavnom programu diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara 55, ¾(2013), 17-28.
Trow, M. From mass higher education to universal access: the American advantage. // Minerva 1999 37, 4(1999), 303-328.
Zakonski članak Sabora Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od 5. siječnja 1874. Obustrojstvu Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. U: Šidak Jaroslav, ur. Spomenica u povodu proslave 300 godišnjice Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 1969.