18. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Mjesto održavanja: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – Dvorana Judita (novouređeni dio) 23.09.2022
Organizator: Komisija za knjižnične usluge za osobe invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva
Suorganizatori
Sekcija za narodne knjižnice, Komisija za narodne knjižnice i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Filozofski fakultet Osijek

Konačni program

Rok prijave izlaganja:
Sažetke poslati do 1.7.2022. na adresu okrugli.stol.oipp@gmail.com koristeći obrazac koji možete preuzeti ovdje.

Rok prijave sudjelovanja bez izlaganja:
16.9.2022. ili do popunjenja mjesta putem e-obrasca u dnu stranice.

Kotizacija
Bez kotizacije

Skup će biti prevođen na znakovni jezik.

Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe – ravnopravni korisnici knjižničnih usluga

Uvod u temu
Prema Izvješću iz svibnja 2019. godine, koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ima 13.133 osoba oštećena sluha (gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe) što čini 2,6% ukupnog broja osoba s invaliditetom u RH.
Iako oštećenje sluha na prvi pogled nije vidljiv invaliditet, posljedice koje ono nosi utječe na psihosocijalni razvoj, a kasnije i na društveni život osoba s oštećenjem sluha i uključenost u zajednicu. Najteže posljedice oštećenja sluha vidljive su u razvoju govora i jezika.
S obzirom na sporije usvajanje govora i jezika u odnosu na čujuću populaciju (čujuće osobe govor i jezik usvajaju spontano slušanjem, za razliku od osoba oštećena sluha koje jezik i govor uče rehabilitacijskim postupcima), gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe posljedično imaju teškoće i u razvoju čitanja i pisanja. Zbog otežanog praćenja nastave tijekom redovnog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja (nedostatak prevoditelja i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi), osobito zbog nemogućnosti praćenja nastave hrvatskog jezika kao službenog jezika RH, osobe oštećena sluha imaju znatno nižu razinu pismenosti, unatoč jednakim intelektualnim potencijalima kao i čujuće osobe.
Slaba pismenost posljedica je neučinkovitih metoda podučavanja hrvatskog jezika i neprepoznavanja činjenice da je hrvatski jezik izvorno gluhim osobama strani jezik i jezik koji usvajaju kao drugi.
Zbog nerazumijevanja hrvatskog jezika koji je u potpunosti različit od hrvatskog znakovnog jezika i nemogućnosti razumljivog pismenog izražavanja, osobe oštećena sluha većinom nisu motivirane za čitanje te se teško snalaze u složenim jezičnim strukturama. Posljedice slabe pismenosti za sobom povlače neadekvatnu informiranost, lošije obrazovanje, slabije mogućnosti zapošljavanja te nisko samopoštovanje.
Čitanje je jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva te je prijeko potrebno u iznimnim okolnostima pandemije. Knjižnice sa svojim inovativnim programima i uslugama tako postaju mjesta gdje su dostupne informacije i kulturni i obrazovni sadržaji svima te omogućuju ravnopravno uključivanje gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba u širu zajednicu i pridonose provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja za sve skupine stanovništva.

Podteme skupa

primjeri dobre prakse knjižničnih usluge za osobe s oštećenjem sluha
suradnja knjižnica s udrugama/savezima za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe
inovativne knjižnične usluge
posljedice pandemije covid-19 na usluge za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe
planirane nove usluge

Ciljevi
Ciljevi skupa su: informirati i educirati o pravima i potrebama osoba oštećenoga sluha te zagovarati ostvarivanje njihova prava i pružanje prilagođenih knjižničnih usluga. Podržati umrežavanjestručnjaka iz različitih područja s ciljem stvaranja novih mogućnosti ravnopravnog uključivanja osoba s oštećenjm sluha u knjižnice i život zajednice, kao i društva u cjelini.

Metode provedbe programa
Program će se odvijati u dva dijela: prvi dio – pozvana izlaganja stručnjaka iz različitih područja koji rade s ovim skupinama, drugi dio – pregled primjera dobre prakse.

Očekivani rezultati
Sudionici će se upoznati s izazovima s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću u svom svakodnevnom životu te načinima na koje knjižnice mogu svojim izvorima i uslugama pridonijeti podizanu kvalitete njihovog života i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava na slobodan pristup informacijama, sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu.
Sudionici skupa će moći primijeniti znanja i ideje dobivene na skupu u svom svakodnevnom radu kroz senzibilizaciju zajednice za potrebe gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba te promicanje i zagovaranje njihovih prava i potreba.